hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3

Doprinos istraživanju svojstava peleta od drva turopoljskog kraja

Branimir Šafran ; Faculty of Forestry, University of Zagreb
Matija Jug ; Faculty of Forestry, University of Zagreb
Kristijan Radmanović ; Faculty of Forestry, University of Zagreb
Marijan Hasan ; Faculty of Forestry, University of Zagreb
Kristijan Augustinović ; Faculty of Forestry, University of Zagreb
Krešimir Vučković ; University of Zagreb, Faculty of Mechanical Engineering and Naval Architecture
Stjepan Risović ; Faculty of Forestry, University of Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (969 KB) str. 149-158 preuzimanja: 248* citiraj
APA 6th Edition
Šafran, B., Jug, M., Radmanović, K., Hasan, M., Augustinović, K., Vučković, K. i Risović, S. (2018). Doprinos istraživanju svojstava peleta od drva turopoljskog kraja. Šumarski list, 142 (3-4), 149-158. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3
MLA 8th Edition
Šafran, Branimir, et al. "Doprinos istraživanju svojstava peleta od drva turopoljskog kraja." Šumarski list, vol. 142, br. 3-4, 2018, str. 149-158. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3. Citirano 15.08.2020.
Chicago 17th Edition
Šafran, Branimir, Matija Jug, Kristijan Radmanović, Marijan Hasan, Kristijan Augustinović, Krešimir Vučković i Stjepan Risović. "Doprinos istraživanju svojstava peleta od drva turopoljskog kraja." Šumarski list 142, br. 3-4 (2018): 149-158. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3
Harvard
Šafran, B., et al. (2018). 'Doprinos istraživanju svojstava peleta od drva turopoljskog kraja', Šumarski list, 142(3-4), str. 149-158. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3
Vancouver
Šafran B, Jug M, Radmanović K, Hasan M, Augustinović K, Vučković K i sur. Doprinos istraživanju svojstava peleta od drva turopoljskog kraja. Šumarski list [Internet]. 2018 [pristupljeno 15.08.2020.];142(3-4):149-158. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3
IEEE
B. Šafran, et al., "Doprinos istraživanju svojstava peleta od drva turopoljskog kraja", Šumarski list, vol.142, br. 3-4, str. 149-158, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.3

Sažetak
U ovome radu analiziraju se kvalitativna svojstva peleta izrađenih iz vrsta drva turopoljskog kraja – sadržaj pepela, ogrjevna vrijednost, gustoća peleta i tlačna čvrstoća. Prikupljeni su uzorci hrasta lužnjaka (Quercus robur L.), običnoga graba (Carpinus betulus L.), poljskog jasena (Fraxinus angustifolia Vahl.), crne johe (Alnus glutinosa L.) i crne topole (Populus nigra L.). Prikupljeni i okorani uzorci usitnjeni su na mlinu s noževima na granulaciju 2,00 mm. Na uzorcima je ispitan sadržaj vode, pepela i ogrjevna vrijednost. Sadržaj pepela određen je zasebno za koru i drvo. Sadržaj pepela u kori pokazuje visok udio kod hrasta lužnjaka koji iznosi 13,64 % i graba sa 11,91 %, dok je kod ostalih vrsta udio pepela u kori između 7 i 10 %. Sadržaj pepela okoranog drva pokazuje vrijednosti 0,63 % za hrast, 0,50 % za jasen, 0,46 % za grab. Vrijednosti sadržaja pepela kod johe i topole bile su oko 0,4 %. Rezultati ukazuju na potrebu okoravanja u proizvodnji peleta s ciljem postizanja kvalitete peleta klase A1 i A2. Određivanjem ogrjevne vrijednosti najbolji rezultati utvrđeni su kod uzorka drva crne topole koja iznosi 19,63 MJ/g, a najmanja vrijednost izmjerena je kod uzorka graba 18,94 MJ/g. Nadalje, navedeni uzorci pomiješani su te su fomirane 3 grupe mješavina. Udio tvrdih vrsta listača hrasta, graba i jasena u svakoj pojedinoj mješavini bio je 60 % dok su u preostalom udjelu od 40 % jednoliko sudjelovale joha (20 %) i topola (20 %). Formirane mješavine materijala JTJ (jasen 60 : topola 20 : joha 20), HTJ (hrast 60 : topola 20 : joha 20) i GTJ (grab 60 : topola 20 : joha 20) prešane su u pelete uz pomoć hidrauličke laboratorijske preše pri 2 veličine sile (3,0 i 6,0 kN) i 2 temperature (150 i 200 °C). Po isprešanju, peleti su ostavljeni 15 dana da se dimenzijski stabiliziraju te su im određene dimenzije i gustoća. Peleti su potom ispitani na tlačnu čvrstoću u radijalnom smjeru pomoću kidalice. Peleti iz svih mješavina, prešani silom 6,0 kN kod temperature 200 °C pokazali su visoku gustoću koja je bila u rasponu 1 207 – 1 234 kg/m3. Peleti osnovne mješavine jasena dali su kod sile 3,0 kN i temperature 200 °C vrlo visoku gustoću od ≈ 1200 kg/m3, dok su općenito najmanju gustoću imali peleti osnovne mješavine graba kod svih režima prešanja. Rezultati tlačne čvrstoće u radijalnom smjeru pokazuju najbolje rezultate kod peleta prešanih pri 6,0 kN i 200 °C i to 13,59 MPa kod osnovne mješavine jasena, 11,1 MPa mješavine hrasta i 9,06 MPa mješavine graba.
Ako se tlačna čvrstoća peleta promatra zbirno prema mješavini, značajno bolje rezultate daju peleti izrađeni iz mješavine jasena, topole i johe u usporedbi s ostale dvije mješavine.

Ključne riječi
drvni peleti; sadržaj pepela; ogrjevna vrijednost; gustoća peleta; tlačna čvrstoća

Hrčak ID: 199395

URI
https://hrcak.srce.hr/199395

[engleski]

Posjeta: 447 *