Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21857/yk3jwhr5v9

Dubrovačka kartografija potkraj 17. stoljeća

Stjepan Ćosić ; Hrvatskii studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nikola Glamuzina ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 900 Kb

str. 199-251

preuzimanja: 680

citiraj


Sažetak

Analizira se kontekst nastanka, autorstvo i sadržaj triju kartografskogeografskih izvorâ dubrovačke provenijencije. Riječ je o rukopisnim djelima koja su nastala približno u isto vrijeme, potkraj 17. stoljeća, kada dolazi do bitnih promjena u političkoj konstelaciji jugoistočne Europe. Republika nije bila sklona izradi i objavljivanju karata svog teritorija, jer je “lokalno znanje” moglo postati dostupno potencijalnim osvajačima. Stoga u Dubrovniku nije bilo službenih kartografa ni kartografskih radionica. Sadržaj karata s ucrtanim granicama i mnoštvom oikonima ide u prilog tezi da su nastale u vrijeme sklapanja Karlovačkog mira 1699, kada su Dubrovčani vodili diplomatsku borbu s Mlečanima za neprekinutu granicu s Osmanskim Carstvom u zaleđu. Iako dubrovačke karte tehnički neusporedivo zaostaju za tiskanim djelima poznatih suvremenika, prikaz užeg područja Republike i neposrednog zaleđa po nekim je elementima (brojnost oikonima, hidrografska mreža i obalna crta) bolji nego u djelima poznatih kartografa.

Ključne riječi

Dubrovačka Republika, rukopisne karte, Mletačka Republika, kartografija 17. stoljeća, Jugoistočna Europa, Veliki osmanski rat, Sanson, Cantelli, Coronelli, toponimija

Hrčak ID:

199723

URI

https://hrcak.srce.hr/199723

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.399 *