APA 6th Edition Ipšić, I., Lazarević, I. i Stojanović, V. (2018). Neformalne strukture moći i mreže kumova dubrovačkih vlasteoskih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (56/2), 437-454. https://doi.org/10.21857/y6zolb8nwm
MLA 8th Edition Ipšić, Irena, et al. "Neformalne strukture moći i mreže kumova dubrovačkih vlasteoskih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol. , br. 56/2, 2018, str. 437-454. https://doi.org/10.21857/y6zolb8nwm. Citirano 19.04.2021.
Chicago 17th Edition Ipšić, Irena, Ivana Lazarević i Vedran Stojanović. "Neformalne strukture moći i mreže kumova dubrovačkih vlasteoskih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća." Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku , br. 56/2 (2018): 437-454. https://doi.org/10.21857/y6zolb8nwm
Harvard Ipšić, I., Lazarević, I., i Stojanović, V. (2018). 'Neformalne strukture moći i mreže kumova dubrovačkih vlasteoskih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća', Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, (56/2), str. 437-454. https://doi.org/10.21857/y6zolb8nwm
Vancouver Ipšić I, Lazarević I, Stojanović V. Neformalne strukture moći i mreže kumova dubrovačkih vlasteoskih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku [Internet]. 2018 [pristupljeno 19.04.2021.];(56/2):437-454. https://doi.org/10.21857/y6zolb8nwm
IEEE I. Ipšić, I. Lazarević i V. Stojanović, "Neformalne strukture moći i mreže kumova dubrovačkih vlasteoskih obitelji u drugoj polovici 18. stoljeća", Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku, vol., br. 56/2, str. 437-454, 2018. [Online]. https://doi.org/10.21857/y6zolb8nwm
Sažetak U radu se analizira utjecaj klanovske podjele unutar vlasteoskog staleža na odabir krsnih kumova u drugoj polovici 18. stoljeća. Utvrđena je klanovska pripadnost krštenika i kumova, na temelju čega se došlo do zaključka u kojoj mjeri su se neformalne društvene podjele očitovale kroz institut kumstva i je li se prilikom odabira kumova primjenjivala stroga unutarklanovska politika, odnosno koliko se pripadnost određenom klanu s političke sfere prelila i na međuobiteljsko povezivanje kumskim vezama.