Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21857/y26kec31k9

Kumstva na otoku Lastovu u 19. i 20. stoljeću

Marko Rašica
Ljiljana Marks ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 551 Kb

verzije

str. 531-571

preuzimanja: 707

citiraj


Sažetak

Otok Lastovo tijekom proteklih stoljeća bio je zatvorena i izolirana cjelina. Institucija kumstva imala je integrativno značenje u takvoj zajednici i bila je oblik duhovnog srodstva sudionika u tako nastalome odnosu. Na temelju terenskog istraživanja u rujnu 2015. godine, autori propituju i analiziraju kako je institucija kumstva funkcionirala na otoku tijekom 19. i 20. stoljeća - izbor kuma, te značenje kumstva u svakodnevnu životu. Utvrđuje se da su demografske promjene i depopulacija više utjecali na višestoljetni oblik institucije kumstva i društvenu funkciju kumova nego zatvorenost otoka prema vanjskim utjecajima zbog stacionirane vojske. Smanjeni natalitet, zahtjevi za obrazovanjem izvan otoka i depopulacija utječu na objektivnu nemogućnost održavanja tradicije kumstva u dosadašnjim oblicima.

Ključne riječi

Lastovo; kumstvo; 19. i 20. stoljeće; društvene mreže; običaji; krštenje; krizma; vjenčanje; terensko istraživanje; demografske promjene

Hrčak ID:

199788

URI

https://hrcak.srce.hr/199788

Datum izdavanja:

2.5.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.625 *