 |
|
 |
Izvorni znanstveni članak
Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?
Katarina Prpić
orcid.org/0000-0001-7665-1596
; Institut za društvena istraživanja, Zagreb, Hrvatska
| Puni tekst: hrvatski, pdf (394 KB) | str. 67-92 | citiraj | |
|
APA 6th Edition Prpić, K. (2007). Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?. Politička misao, 44 (1), 67-92. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20148 MLA 8th Edition Prpić, Katarina. "Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?." Politička misao, vol. 44, br. 1, 2007, str. 67-92. https://hrcak.srce.hr/20148. Citirano 23.04.2021. Chicago 17th Edition Prpić, Katarina. "Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?." Politička misao 44, br. 1 (2007): 67-92. https://hrcak.srce.hr/20148 Harvard Prpić, K. (2007). 'Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?', Politička misao, 44(1), str. 67-92. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20148 (Datum pristupa: 23.04.2021.) Vancouver Prpić K. Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?. Politička misao [Internet]. 2007 [pristupljeno 23.04.2021.];44(1):67-92. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20148 IEEE K. Prpić, "Kako hrvatska javnost i politička elita percipiraju znanost?", Politička misao, vol.44, br. 1, str. 67-92, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20148. [Citirano: 23.04.2021.] |
|||
Sažetak
Gledišta hrvatske javnosti i političke elite o znanosti stanovit su
spoj znanstveno-tehnološkoga optimizma, izuzimanja znanosti od
društvene odgovornosti, skepse prema brzini promjena što ih znanost
unosi u čovjekov život, te svojevrsne mješavine spoznajnoga realizma i optimizma s rezerviranošću prema spoznajnim mogućnostima znanosti. Ipak, javna i političarska gledišta o znanosti također se međusobno značajno razlikuju. Javne percepcije oblikuju jedno gledište što spaja modernizam i tradicionalizam, povjerenje i nevjericu u društveno odgovornu ulogu znanosti (i tehnologije). Političari pokazuju tri različita pogleda na znanost. Prvo gledište počiva na slici dobročiniteljske, ali istodobno i neutralne, društvene uloge znanosti. Drugo gledište označuje suzdržanost elite prema humanističkoj društvenoj ulozi znanosti i njezinoj kognitivnoj moći, dok treće povezuje viđenje spoznajne neograničenosti znanosti sa skepsom prema njezinu mijenjanju tradicionalnoga načina života. Slika znanosti u najširoj javnosti jače se diferencira prema njezinu socijalnom sastavu, dočim se gledišta političara jače diferenciraju pod utjecajem njihova političkoga svjetonazora i orijentacije te stranačke pripadnosti.
Ključne riječi
znanost; javnost; politička elita; javne i političarske percepcije znanosti
Hrčak ID: 20148
URI
https://hrcak.srce.hr/20148
Moj profil
Srce