hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Sociologija jednog zaboravljenog rata

Josip Županov

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 79-91 preuzimanja: 76* citiraj
APA 6th Edition
Županov, J. (1998). Sociologija jednog zaboravljenog rata. Polemos, I (2), 79-91. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/202472
MLA 8th Edition
Županov, Josip. "Sociologija jednog zaboravljenog rata." Polemos, vol. I, br. 2, 1998, str. 79-91. https://hrcak.srce.hr/202472. Citirano 09.08.2020.
Chicago 17th Edition
Županov, Josip. "Sociologija jednog zaboravljenog rata." Polemos I, br. 2 (1998): 79-91. https://hrcak.srce.hr/202472
Harvard
Županov, J. (1998). 'Sociologija jednog zaboravljenog rata', Polemos, I(2), str. 79-91. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/202472 (Datum pristupa: 09.08.2020.)
Vancouver
Županov J. Sociologija jednog zaboravljenog rata. Polemos [Internet]. 1998 [pristupljeno 09.08.2020.];I(2):79-91. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/202472
IEEE
J. Županov, "Sociologija jednog zaboravljenog rata", Polemos, vol.I, br. 2, str. 79-91, 1998. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/202472. [Citirano: 09.08.2020.]

Sažetak
U analitičkom osvrtu na “zaboravljeni” (partizanski) rat, oslanjajući se pritom na osobno sjećanje, autor u polustoljetnoj distanci primjenjuje na svoja sjećanja kategorijalni aparat moderne sociologije. U takvoj analizi osvjetljuje neka i danas relevantna pitanja. U poglavlju “Vojska ili partizanija” bavi se problemom transformacije partizanskih postrojbi u “pravu vojsku”. U odgovoru veću važnost pridaje snažnoj egalitarnoj vrijednosnoj orijentaciji i iz nje izvedenoj “decentralizaciji” (“demokratičnosti”) odlučivanja u akciji na prvoj crti bojišnice negoli popunjenosti ljudskih efektiva, suvremenom naoružanju i “papirologiji” (birokratizaciji) u lancu zapovijedanja. Prva naznaka transformacije (na području Dalmacije) dogodila se ujesen 1944. godine (u vrijeme kninske operacije), ali autor je tada zbog ranjavanja ispao iz stroja. Danas bi se moglo razgovarati o suprotnoj transformaciji (“vojske” - JNA - u paramilitarne postrojbe).
Kao profesionalni sociolog autor se bavi (u poglavlju “Socijalna struktura i borbeni moral”) ključnim problemom svake vojske: borbenim moralom i s njim povezanom učinkovitošću. Nasuprot uvriježenim i “dokazanim” stereotipima autor dokazuje da je glavna odrednica morala i učinkovitosti socijalna struktura, odnosno socijalna distanca u vojnoj hijerarhiji. U situaciji egzistencijalnog stresa minimiziranje socijalne distance vodi bitnoj redukciji stresa, a time i poboljšanju morala i učinkovitosti. Mehanizam redukcije stresa objašnjava (dakako, post festum) Mertonovim pojmom latentne funkcije.
Iako je u 1944. godini u 26. diviziji na Visu egalitarna klima još dominantna pojavljuju se prve pukotine i konflikti između viših razina zapovijedanja (brigada, divizija) i nižih razina (četa). U vrijeme ofenzive na Sumartin (rujan 1944. godine) dolazi gotovo do pobune (otkazivanje poslušnosti cijelog bataljuna zbog jedne sulude zapovijedi s više razine). Tu se veće jasno razabire rascijep između viših zapovjednika, koji sada brinu o svojoj promociji i karijeri u novoj državi što se stvara, te vojnika i nižeg zapovjednog osoblja, koji ne prihvaćaju da zbog ambicija viših budu žrtvovani kao potrošni ljudski materijal. Autor je “snimio” trenutak kad se definitivno raspala sudbinska solidarnost u partizanskoj vojsci iz prvih ratnih godina i to opisao u poglavlju “Buntovnici s razlogom”.

Ključne riječi
socijalna struktura; borbeni moral; borbena učinkovitost; stereotip; socijalna distanca; latentna funkcija

Hrčak ID: 202472

URI
https://hrcak.srce.hr/202472

[engleski]

Posjeta: 163 *