hrcak mascot   Srce   HID

Psihologijske teme, Vol. 27 No. 2, 2018.

Pregledni rad
https://doi.org/10.31820/pt.27.2.9

Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?

Mateja Marić   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9130-2463 ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za psihologiju, Hrvatska
Dražen Domijan ; Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet u Rijeci, Odsjek za psihologiju, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, PDF (647 KB) str. 311-338 preuzimanja: 86* citiraj
APA 6th Edition
Marić, M. i Domijan, D. (2018). Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?. Psihologijske teme, 27 (2), 311-338. https://doi.org/10.31820/pt.27.2.9
MLA 8th Edition
Marić, Mateja i Dražen Domijan. "Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?." Psihologijske teme, vol. 27, br. 2, 2018, str. 311-338. https://doi.org/10.31820/pt.27.2.9. Citirano 17.01.2019.
Chicago 17th Edition
Marić, Mateja i Dražen Domijan. "Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?." Psihologijske teme 27, br. 2 (2018): 311-338. https://doi.org/10.31820/pt.27.2.9
Harvard
Marić, M., i Domijan, D. (2018). 'Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?', Psihologijske teme, 27(2), str. 311-338. doi: https://doi.org/10.31820/pt.27.2.9
Vancouver
Marić M, Domijan D. Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?. Psihologijske teme [Internet]. 2018 [pristupljeno 17.01.2019.];27(2):311-338. doi: https://doi.org/10.31820/pt.27.2.9
IEEE
M. Marić i D. Domijan, "Mogu li kognicija i emocije utjecati na vid?", Psihologijske teme, vol.27, br. 2, str. 311-338, 2018. [Online]. doi: https://doi.org/10.31820/pt.27.2.9

Sažetak
U radu su prikazani teorijski argumenti i empirijske potvrde za ideju i protiv ideje da kognitivni procesi (mišljenje, rezoniranje, očekivanje i vjerovanje) ili emocije i motivacija mogu izravno utjecati na i mijenjati sadržaj vida. Prema hipotezi o modularnosti uma i Marrovoj računalnoj teoriji vid je informacijski zatvoren modul s fiksnom, urođenom arhitekturom. Ona se temelji na specifičnim načelima koja su bitno drugačija od općega kognitivnog funkcioniranja. Vid mora biti kognitivno inpenetrabilan zato jer mora stvoriti točnu mentalnu reprezentaciju vanjskog svijeta i time omogućiti jedinki uspješno snalaženje u njemu. Suprotno tome, prema modelu prediktivnog kodiranja, kao suvremenog oblika zagovaranja penetrabilnosti vida, mozak stalno generira predikcije koje olakšavaju i usmjeravaju procesiranje osjetnih informacija i posljedično mijenjaju ono što vidimo. U novije vrijeme mnoga bihevioralna i neuroznanstvena istraživanja pokazuju da se vid doista mijenja pod utjecajem naučenih asocijacija i konteksta kao i socijalne kognicije, motivacije i emocija, što upućuje na zaključak da je vid kognitivno penetrabilan. Međutim, u navedenim su istraživanjima identificirane brojne metodološke i interpretacijske poteškoće iz kojih proizlazi suprotan zaključak. Na kraju, opisani su mogući smjerovi za daljnja teorijska i empirijska istraživanja koja bi nas trebala približiti razrješenju ovoga složenog pitanja.

Ključne riječi
eksperimentalna metodologija; emocije; kognicija; kognitivna neuroznanost; vid

Hrčak ID: 203799

URI
https://hrcak.srce.hr/203799

[engleski] [španjolski]

Posjeta: 257 *