Speleolog, Vol. 65 No. 1, 2017.
Stručni rad
Speleološka istraživanja na padinama Veleži i platou Podveležje
Goran Rnjak
orcid.org/0000-0002-6379-1036
; Speleološki odsjek HPD Sv. Mihovil, Šibenik, Hrvatska
Nikola Hanžek
; Speleološki odsjek HPD Željezničar, Zagreb. Hrvatska
Sažetak
Podveležje je tipični krški plato na prisojnoj strani planine Velež, koja se proteže u pravcu SZ - JI u dužini od oko 21 km. Nalazi se u BiH, u sastavu Hercegovačko-neretvanskog kantona, na području grada Mostara. Kao dio jugoistočne Hercegovine pripada krškom području Dinarida, dok u strukturno - geološkom smislu prostor Podveležja pripada tektonskoj jedinici Velež. Na području Podveležja i padinama Veleži istraživan je ukupno 31 speleološki objekt, od čega 21 jama i 10 špilja. Uglavnom je riječ o jednostavnim objektima dubine i duljine do 30 m. Najdulja i najkompleksnija istražena špilja je Prosečenica (347 m), a najdublje jame su Golubinka na Svetigori/Jama na Svetoj gori II (149 m) i Željuškovača (90 m). Obje jame imaju velike perspektive za nastavak istraživanja, a također ne treba zanemariti niti pećinu Prosečenicu. S obzirom na konfiguraciju i morfologiju terena te geološku podlogu, uz velik broj pronađenih speleoloških objekata, na istraživanom području postoji mogućnost nailaska na još neotkrivene speleološke objekte. Za vrijeme istraživanja prikupljeni su podatci i o brojnim objektima na padinama Veleži, međutim oni nisu istraživani zbog teškog pristupa i zahtjevnije logistike.
Prilikom kretanja po terenu i istraživanju speleoloških objekata velika su poteškoća brojna minsko-eksplozivna sredstva zaostala i odbačena nakon rata.
Ključne riječi
Podveležje; špilja Prosečnica; speleološko istraživanje
Hrčak ID:
204720
URI
Datum izdavanja:
28.3.2018.
Posjeta: 2.183 *