Cardiologia Croatica, Vol. 13 No. 9-10, 2018.
Stručni rad
https://doi.org/10.15836/ccar2018.270
MikroRNA u kroničnoj bubrežnoj bolesti i zatajivanju srca
Anja Ivošević
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Magdalena Jakopović
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marija Stanković
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ingrid Prkačin
orcid.org/0000-0002-5830-7131
; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska; Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
MikroRNA (miRNA) male su nekodirajuće jednolančane RNA molekule građene od 21 do 25 nukleotida koje reguliraju ekspresiju gena na posttranskripcijskoj razini. Više od tisuću različitih miRNA kodirano je ljudskim genomom. Posljednjih godina za miRNA pokazalo se da su uključene u različite biološke procese poput diferencijacije, proliferacije i apoptoze stanica. U patogenezi brojnih bolesti u čovjeka jest miRNA, primjerice pri zatajivanju srca, šećernoj bolesti, pretilosti, bubrežnim,
zaraznim i malignim bolestima te genskim poremećajima. Brojni dokazi govore u prilog važnosti miRNA u razvoju bubrega i fiziologije srca. Stoga nije iznenađujuće da se poremećaj regulacije miRNA može uočiti u različitim bubrežnim i srčanim bolestima. Otkriće da cirkulirajuće miRNA mogu biti detektirane u serumu i plazmi te da je njihova ekspresija može varirati zbog bolesti značajan potencijal njihove uporabe kao novog biomarkera. Terapija temeljena na miRNA može djelovati ili obnavljanjem njihove funkcije ili blokiranjem njihove ekspresije i aktivnosti, zbog čega je obećavajuća.
Ključne riječi
mikroRNA; kronična bubrežna bolest; zatajivanje srca
Hrčak ID:
204775
URI
Datum izdavanja:
3.9.2018.
Posjeta: 1.759 *