Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

U Hobbesovoj zamci: pojam suverenosti?

Dragutin Lalović ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 291 Kb

str. 3-26

preuzimanja: 1.594

citiraj


Sažetak

Raspravu o Hobbesovu “nauku o politici” autor započinje sučeljavanjem sa sudovima o karakteru toga nauka u radovima H. Arendt i M. Foucaulta, kao i u recentnim metodički odlučnim radovima J. F. Spitza. Zajednički im je nazivnik osporavanje Hobbesove teorije države i suverenosti, kao kobne epohalne zamke. U radu se Hobbesu
pristupa preko vrednovanja suvremene političke teorije i njezinih
najvažnijih uvida u poimanju države, kao pravnopolitičkoga projekta
Moderne (A. Passerin d’Entrèves, B. Kriegel i Q. Skinner). Oslanjajući
se na te uvide, a na temelju kritičkoga čitanja Hobbesova Levijatana,
autor pokazuje da razumijevanje Hobbesove teorije suverene države odlučujuće ovisi o epistemologijskom statusu pojma “prirodno stanje”. Pritom je temeljna dvojba: je li ono logička konstrukcija s pretenzijom na ontologijski status ili hipotetičko stanje koje iskazuje
povijesnu konstelaciju Hobbesova doba? Pokazuje se da glavna nevolja prirodnog stanja nije u borbi za moć požudnih individuuma,
nego u činjenici da ljude smrtonosno razdvajaju i sukobljavaju njihova vjerska i politička uvjerenja. Trajno pravnopolitičko prevladavanje takva stanja vjersko-građanskih ratova moguće je samo ako se zadaće predstavničkoga suverena pojme kao društvotvorne, u dijakronijskoj dimenziji. No, ako i kada suveren uspješno izvrši svoju temeljnu društvotvornu zadaću, tada razvijenom građanskom društvu više neće odgovarati početni tip suverene apsolutne države, nego novi tip – liberalna i demokratska država.

Ključne riječi

država, suverenost, prirodno stanje, H. Arendt, M. Foucault, J. B. Spitz, A. Passerin d’Entrèves, B. Kriegel, Q. Skinner

Hrčak ID:

20582

URI

https://hrcak.srce.hr/20582

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.579 *