Pregledni rad
https://doi.org/10.30754/vbh.61.1.598
Publicistička aktivnost u području hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva: 1950.-2015.
Zagorka Majstorović
; Nacionalna i sveučilišna knjižnica Zagreb
Jelka Petrak
orcid.org/0000-0003-1481-2598
; Medicinski fakultet Zagreb
Sažetak
Cilj. Utvrditi osnovne kvantitativne i kvalitativne pokazatelje publicističke aktivnosti u području hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva analizom bibliografskih jedinica popisanih u Bibliografiji radova s područja visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva 1950. – 2015.
Metodologija. Kvantitativna analiza provedena je grupiranjem i sortiranjem bibliografskih jedinica kako bi se dobili podaci o vrstama radova, njihovoj kronološkoj distribuciji, broju autora, zastupljenosti autora po ustanovama i dr. Sadržajna analiza provedena je kodiranjem i razvrstavanjem radova u osam tematskih cjelina kako bi se dobila ukupna i kronološka distribucija radova prema njihovoj tematskoj usmjerenosti.
Rezultati. Najčešće su zastupljeni članci objavljeni u domaćim časopisima i konferencijskim zbornicima (81 %). Više od trećine časopisnih članaka objavljeno je u Vjesniku bibliotekara Hrvatske. Oko 29 % članaka objavljeno je u specijaliziranim časopisima koji ne pripadaju području knjižničarstva i informacijskih znanosti, što je dokaz uklopljenosti visokoškolskih i specijalnih knjižnica u informacijske posebnosti područja u kojem djeluju njihove matične ustanove. Od članaka objavljenih u konferencijskim zbornicima gotovo polovica nalazi se u zbornicima Dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Slična je tematska distribucija radova objavljenih u časopisima i zbornicima. Dominiraju teme s područja knjižničnih službi i usluga (oko 23 %), obradba građe i informacija (oko 17 %), analize znanstvene komunikacije (oko 17 %) te povijesti knjižnica (oko 17 %). Najmanje radova objavljeno je na temu obrazovanja i stalnog stručnog usavršavanja (1 %). Broj objavljenih radova neprekidno raste od 1980-ih, a dominiraju jednoautorski radovi (67 %). Udio autora iz visokoškolskih knjižnica iznosi 31 %, specijalnih 23 %, a Nacionalne i sveučilišne knjižnice 24 %. U skupini magistarskih i doktorskih radova magisteriji čine 66 %, a disertacije 34 %.
Ograničenja. Teme koje se u člancima obrađuju utvrđene su i razvrstane u tematske cjeline prema naslovima bibliografskih jedinica, što može biti ograničavajuća okolnost.
Vrijednost. U radu se po prvi put analizira višegodišnja publicistička aktivnost u polju hrvatskoga visokoškolskoga i specijalnoga knjižničarstva. Rezultati mogu poslužiti kao polazište za daljnja istraživanja.
Ključne riječi
Bibliografija; kvantitativna i kvalitativna analiza; specijalne knjižnice; visokoškolske knjižnice
Hrčak ID:
206799
URI
Datum izdavanja:
15.10.2018.
Posjeta: 2.017 *