APA 6th Edition Marčetić, G. i Rančić, N. (2018). Novi institucionalizam u društvenim znanostima i njegova primjena u analizi društvenih pojava i procesa. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, IX (1.), 111-139. https://doi.org/10.32984/gapzh.9.1.4
MLA 8th Edition Marčetić, Gordana i Nenad Rančić. "Novi institucionalizam u društvenim znanostima i njegova primjena u analizi društvenih pojava i procesa." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IX, br. 1., 2018, str. 111-139. https://doi.org/10.32984/gapzh.9.1.4. Citirano 23.01.2021.
Chicago 17th Edition Marčetić, Gordana i Nenad Rančić. "Novi institucionalizam u društvenim znanostima i njegova primjena u analizi društvenih pojava i procesa." Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske IX, br. 1. (2018): 111-139. https://doi.org/10.32984/gapzh.9.1.4
Harvard Marčetić, G., i Rančić, N. (2018). 'Novi institucionalizam u društvenim znanostima i njegova primjena u analizi društvenih pojava i procesa', Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, IX(1.), str. 111-139. https://doi.org/10.32984/gapzh.9.1.4
Vancouver Marčetić G, Rančić N. Novi institucionalizam u društvenim znanostima i njegova primjena u analizi društvenih pojava i procesa. Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske [Internet]. 2018 [pristupljeno 23.01.2021.];IX(1.):111-139. https://doi.org/10.32984/gapzh.9.1.4
IEEE G. Marčetić i N. Rančić, "Novi institucionalizam u društvenim znanostima i njegova primjena u analizi društvenih pojava i procesa", Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol.IX, br. 1., str. 111-139, 2018. [Online]. https://doi.org/10.32984/gapzh.9.1.4
Sažetak Rad se bavi institucionalnim teorijama i pristupima u društvenim znanostima. Prikazuje se povijesna i sadržajna povezanost starog i novog institucionalizma te metodološko-analitičke i druge prednosti novog institucionalizma koji se analizira iz perspektive politoloških, socioloških i ekonomskih znanosti. Upućuje se na zajedničku jezgru svih neoinstitucionalnih pristupa te brojne sličnosti među pojedinim pravcima, ali i znatne razlike koje su osobito vidljive u samu definiranju pojma institucije, zbog čega još ne možemo govoriti o jedinstvenoj neoinstitucionalnoj teoriji na razini pojedinih društvenih disciplina ni na razini društvenih znanosti u cijelosti.