Izvorni znanstveni članak

UTJECAJ KUMULATIVNE BILANCE TEKUĆINE U JEDINICI INTENZIVNE MEDICINE NA UNUTARBOLNIČKU SMRTNOST I POSLIJEOPERACIJSKU PLUĆNU FUNKCIJU BOLESNIKA OPERIRANIH ZBOG INFEKTIVNOG ENDOKARDITISA

ANDREJ ŠRIBAR orcid.org/0000-0002-6517-9895 ; Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Klinička bolnica Dubrava, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Zagreb, Hrvatska
VLASTA KLARIĆ ; Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Klinička bolnica Dubrava, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Zagreb, Hrvatska
VERICA MIKECIN ; Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Klinička bolnica Dubrava, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Zagreb, Hrvatska
VLADIMIR KRAJINOVIĆ ; Klinika za infektivne bolesti «Dr. Fran Mihaljević», Zavod za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju, Zagreb, Hrvatska
IVAN MILAS ; Klinički bolnički centar Zagreb, Klinika za urologiju, Zagreb, Hrvatska
JASMINKA PERŠEC orcid.org/0000-0002-3777-8153 ; Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Klinička bolnica Dubrava, Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje i Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Infektivni endokarditis (IE) upalna je bolest endokarda uzrokovana mikroorganizmima koji formiraju vegetacije na srčanim zalicima ili septalnim defektima. Dijagnosticira se prema modifi ciranim kriterijima Duke od kojih su najvažniji ehokardiografski vegetacija na površini endokarda i pozitivne hemokulture na najčešće uzročnike IE. Liječi se konzervativno i kirurški. Kod bolesnika kirurški liječenih zbog IE često je prisutna poslijeoperacijska hemodinamska nestabilnost uzrokovana hipovolemijom, slabosti srca multifaktorske etiopatogeneze i poremećajima tonusa periferne vaskulature. Korigira se nadoknadom volumena i korištenjem vazoaktivnih lijekova u perioperacijskom razdoblju. U ovom istraživanju ispitan je utjecaj kumulativne bilance unosa i gubitaka tekućine u jedinici intenzivne medicine (JIM) na unutarbolničku smrtnost, stopu provođenja bubrežnog nadomjesnog liječenja, trajanje mehaničke ventilacije, trajanje boravka u jedinici intenzivne medicine i parametre plućne funkcije u bolesnika operiranih zbog IE. Od 65 ispitanika koji su operirani zbog IE u kliničkoj ustanovi u razdoblju od 4 godine 55 bolesnika je preživjelo, a 10 umrlo (stopa smrtnosti od 15 %). Sedam (70 %) umrlih bolesnika imalo je kumulativnu bilancu tekućine veću od medijana (1190 mL). Binarnom logističkom regresijom, uzevši u obzir kovarijable zbroja SOFA i dobi bolesnika, dokazan je utjecaj kumulativne bilance na povećanje unutarbolničke smrtnosti (exp(B)=2,753, p=0,05). Nije dokazana statistički značajna razlika u kumulativnoj bilanci tekućine između bolesnika kojima je provođeno odnosno nije provođeno bubrežno nadomjesno liječenje, kao ni povezanost kumulativne bilance tekućine i trajanja mehaničke ventilacije, tj. boravka u JIM. Dokazana je statistički značajna povezanost trajanja mehaničke ventilacije i boravka u JIM (Spearman

Ključne riječi

infektivni endokarditis; jedinica intenzivnog liječenja; kardiokirurgija; mehanička ventilacija

Hrčak ID:

208486

URI

https://hrcak.srce.hr/208486

Datum izdavanja:

16.11.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.165 *