Izvorni znanstveni članak
CEFALOSPORINAZE U IZOLATIMA BAKTERIJE PROTEUS MIRABILIS IZ DOMOVA ZA STARIJE I NEMOĆNE TE IZVANBOLNIČKIH PACIJENATA
TOMISLAV MEŠTROVIĆ
; Poliklinika “Dr. Zora Profozić”, Jedinica za kliničku mikrobiologiju i parazitologiju, Zagreb, Hrvatska
AMARELA LUKIĆ-GRLIĆ
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinika za dječje bolesti Zagreb, Zagreb, Hrvatska
MAJA BOGDAN
; Služba za mikrobiologiju, Zavod za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, Osijek, Hrvatska
DANIELA BANDIĆ- PAVLOVIĆ
; Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
GORDANA CAVRIĆ
; Klinika za unutarnje bolesti, Klinička bolnica Merkur, Zagreb, Hrvatska
DOMAGOJ DRENJANČEVIĆ
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet, Klinički bolnički centar Osijek, Osijek, Hrvatska
KATHERINA BERNARDETTE SRETER
; Klinički bolnički centar “Sestre milosrdnice”, Zagreb, Hrvatska
ANA BENČIĆ
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zagreb, Hrvatska
SANDA SARDELIĆ
; Klinički bolnički centar Split, Split, Hrvatska
BRANKA BEDENIĆ
; Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet, Zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Proteus mirabilis (P. mirabilis) je sve značajniji uzročnik bolničkih i izvanbolničkih infekcija – uključujući i infekcije u domovima za starije i nemoćne osobe. Prethodna istraživanja rezistencije u P. mirabilis u Hrvatskoj su pokazala dominaciju TEM-52 beta-laktamaze proširenog-spektra (ESBL) i pojavu plazmidnih AmpC beta-laktamaza. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi evoluciju i dinamiku pojavljivanja cefalosporinaza u P. mirabilis u domovima umirovljenika te usporediti izolate iz domova s onima u izvanbolničkoj populaciji. Ukupno je prikupljen 41 izolat rezistentan na cefalosporine treće generacije iz dva doma za starije i nemoćne te od izvanbolničkih pacijenata u razdoblju od ožujka 2015. do rujna 2017. godine. Testiranje osjetljivosti na antibiotike provedeno je metodom dilucije u bujonu. ESBL i plazmidne AmpC beta-laktamaze su detektirane fenotipskim testovima s inhbitorima te metodom lančane reakcije polimerazom (PCR). Plazmidi su karakterizirani konjugacijom, transformacijom i replikon-tipizacijom. Svi izolati su pokazivali visoki stupanj rezistencije na amoksicilin te na cefalosporine prve, druge i treće generacije. Tri izolata su pokazivala pozitivan test dvostrukog diska i kombiniranih diskova s klavulanskom kiselinom, što je upućivalo na produkciju ESBL. Trideset-osam izolata je bilo negativno fenotipski na ESBL ali su imali pozitivan Hodgeov test i test kombiniranih diskova s fenilboroničnom kiselinom, što je upućivalo na produkciju AmpC beta-laktamaze. PCR-om su dokazane CTX-M i TEM beta-laktamaze u ESBL-pozitivnih izolata i CMY u izolata pozitivnih na AmpC. U CTX-M pozitivnim izolatima identifi ciran je plazmid iz IncK grupe, dok AmpC-pozitivni sojevi nisu posjedovali plazmid. Ovim istraživanjem dokazali smo perzistenciju AmpC beta-laktamaze iz CMY porodice u izolatima ove bakterijske vrste u jednom domu za starije i nemoćne osobe, ali i diseminaciju takvih izolata u drugom domu te u izvanbolničkoj populaciji. Kao i u nekim drugim istraživanja, uočen je trend skretanja beta-laktamaza od TEM varijanti prema CTX-M i CMY tipovima. Shodno tome, pravilna i brza laboratorijska identifi kacija tipa cefalosporinaze postaje sve važniji preduvjet za odabir adekvatne terapije.
Ključne riječi
cefalosporinaze – genetika; cefalosporini – farmakologija; Proteus mirabilis – genetika; bakterijska otpornost na lijekove – djelovanje lijeka, genetika; beta-laktamaze – genetika, metabolizam; plazmidi – analiza, genetika; testovi osjetljivosti mikroorganizama; Hrvatska – epidemiologija
Hrčak ID:
208495
URI
Datum izdavanja:
16.11.2018.
Posjeta: 10.116 *