hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.11567/met.34.2.1

Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.

Ivan Zupanc   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2926-4803 ; Geografski odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 113-142 preuzimanja: 476* citiraj
APA 6th Edition
Zupanc, I. (2018). Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.. Migracijske i etničke teme, 34 (2), 113-142. https://doi.org/10.11567/met.34.2.1
MLA 8th Edition
Zupanc, Ivan. "Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.." Migracijske i etničke teme, vol. 34, br. 2, 2018, str. 113-142. https://doi.org/10.11567/met.34.2.1. Citirano 11.08.2020.
Chicago 17th Edition
Zupanc, Ivan. "Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.." Migracijske i etničke teme 34, br. 2 (2018): 113-142. https://doi.org/10.11567/met.34.2.1
Harvard
Zupanc, I. (2018). 'Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.', Migracijske i etničke teme, 34(2), str. 113-142. https://doi.org/10.11567/met.34.2.1
Vancouver
Zupanc I. Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.. Migracijske i etničke teme [Internet]. 2018 [pristupljeno 11.08.2020.];34(2):113-142. https://doi.org/10.11567/met.34.2.1
IEEE
I. Zupanc, "Demogeografski razvoj hrvatskog pograničja 2001. – 2011.", Migracijske i etničke teme, vol.34, br. 2, str. 113-142, 2018. [Online]. https://doi.org/10.11567/met.34.2.1

Sažetak
Rad se bavi demografskim procesima u hrvatskome pograničnom području tijekom posljednjega međupopisnog razdoblja 2001. – 2011. Pristup analizi je demogeografski, stoga je naglasak na prostornoj analizi demografskih podataka. Pogranično područje izdvojeno je na temelju jedinica lokalne samouprave (JLS), tj. općina i gradova koji dotiču granicu. Demogeografski pristup izdvojio je tri razine analize: pograničje u cjelini, općine/gradovi koji izlaze na granicu te pogranična naselja, unutar kojih su posebno razmatrana najuža pogranična naselja koja neposredno dotiču granicu. Ukupno kretanje stanovništva analizirano je na svim razinama, a kod pograničja u cjelini te JLS-a razmatrane su i komponente (prirodno i mehaničko kretanje). Analiza sastavnica pokazala je kako se ukupna depopulacija javlja pod dominantnim utjecajem iseljavanja, tj. negativnoga migracijskog salda. U pograničnom pojasu naselja depopulacija je također temeljni demografski proces koji je zahvatio 72,3% naselja, a u najužem pojasu broj stanovnika smanjio se za 8,6%, dok je depopuliralo 77,1% naselja. Dobna struktura ne pokazuje izrazitije znakove starenja pograničja u cjelini od ostalog dijela Hrvatske, no ipak se starenje intenziviralo, pa se u 115 JLS-a indeks starosti povećao, dok se koeficijent starosti povećao u 86 JLS-a. Glavni je uzrok smanjenje mladog stanovništva. Iako su se broj i udio samačkih kućanstava u pograničnom pojasu povećali, nešto su manji no uostalom dijelu Hrvatske. S druge strane, struktura samačkih kućanstava prema dobi pokazala je da gotovo dvije trećine samačkih kućanstava pograničja čine članovi u dobi 60 i više godina, što je iznad državnog prosjeka i dijela Hrvatske izvan pograničja.

Ključne riječi
pograničje; Hrvatska; demogeografija; stanovništvo; depopulacija; starenje

Hrčak ID: 214256

URI
https://hrcak.srce.hr/214256

[engleski]

Posjeta: 757 *