Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Analiza nekih viktimoloških čimbenika silovanja počinjenih u Hrvatskoj

Davor Maričević ; Uprava kriminalističke policije, MUP RH, Zagreb, Hrvatska
Ivana Glavina Jelaš ; Visoka policijska škola, Policijska akademija, Zagreb, Hrvatska
Davor Štrk orcid id orcid.org/0000-0002-2264-1250 ; Visoka policijska škola, Policijska akademija, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 2.726 Kb

str. 365-379

preuzimanja: 794

citiraj


Sažetak

Cilj je ovog istraživanja analiza različitih viktimoloških čimbenika silovanja te opovrgavanje postojećih klasičnih mitova i stereotipa o silovanju te žrtvama i počiniteljima silovanja. Cilj je istraživanja također analiza vremena, mjesta počinjenja silovanja te vremena prijave silovanja. Istraživanje je provedeno na uzorku od N = 62 slučaja kaznenog djela silovanja iz 2015. i 2016. godine. Pritom je promatrano isključivo kazneno djelo iz čl. 153. st. 1. Kaznenog zakona1. Glede viktimoloških čimbenika, analizirane su sljedeće varijable: spol žrtve, dob žrtve, stručna sprema žrtve, bračno stanje žrtve, poznavanje počinitelja od strane žrtve, konzumacija alkohola od strane žrtve, prethodno devijantno ponašanje žrtve. Od neviktimoloških čimbenika analizirani su: vrijeme prijave silovanja te mjesto i vrijeme počinjenja. U obliku deskriptivne analize podataka analizirane su frekvencije opisanih varijabli. Rezultati su pokazali da su žrtve silovanja najčešće osobe ženskog spola stare između 19 i 24 godine te nižeg stupnja obrazovanja.
Prethodno devijantno ponašanje uočeno je kod više od polovine žrtava. Pet posto žrtava ovoga kaznenog djela bilo je u braku kada je djelo počinjeno. Više od tri četvrtine žrtava poznavalo je počinitelja, čime je opovrgnut mit da je silovatelj u većini slučajeva nepoznati muškarac. Glede mjesta počinjenja, također je opovrgnut mit da se silovanja najčešće događaju u napuštenim i mračnim ulicama. Pokazalo se da se točno polovina djela dogodila u privatnoj kući ili stanu, a samo petina na otvorenome (ulice, trgovi, šumske staze i slično). Usto, gotovo dvije trećine djela silovanja dogodile su se u blizini mjesta stanovanja žrtve, i to najčešće vikendom, u noćnim i jutarnjim satima, ljeti. Dalje, pokazalo se da je 68 % žrtava u vrijeme počinjenja djela konzumiralo alkohol. I konačno, rezultati su pokazali da se u većini slučajeva djelo prijavljuje u prvih dvadeset četiri sata te da, općenito, broj prijava opada s prolaskom vremena od trenutka počinjenja kaznenog djela.

Ključne riječi

žrtva; silovanje; viktimogeni čimbenici; mitovi

Hrčak ID:

215755

URI

https://hrcak.srce.hr/215755

Datum izdavanja:

10.1.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.692 *