Stručni rad
https://doi.org/10.21857/m3v76t678y
TALIJANI U POŽEŠKO-SLAVONSKOJ ŽUPANIJI IZMEĐU ASIMILACIJE I OČUVANJA IDENTITETA
Dragutin Babić
; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
U ovom radu analiziraju se rezultati empirijskog istraživanja provedenog 2016. godine u selima naseljenim Talijanima u okolici Pakraca i Lipika, a najveći broj sudionika istraživanja nastanjen je u Ploštinama. Intervjuirano je 8 ispitanika, od toga 3 muškarca i 5 žena, a u istraživanju su korišteni kvalitativni polustrukturirani intervjui. Talijani su u Hrvatskoj među brojčano zastupljenijim nacionalnim manjinama. Najviše ih ima u Istarskoj županiji, zatim u Primorsko-goranskoj, a na trećem mjestu među hrvatskim županijama po brojnosti Talijana jest Požeško-slavonska županija. U sela oko Pakraca i Lipika Talijani dolaze krajem 19. stoljeća tražeći posao i kraj u kojem će osigurati vlastitu egzistenciju. U početku se bave sječom šuma i proizvodnjom ugljena, izradom cigli te sitnom poljoprivredom. Prva dva zanimanja tijekom vremena pomalo zamiru, a poljoprivredom se bave sve do aktualnog vremena. Poznati su posebno po proizvodnji konjske salame, što je gastronomski specijalitet vezan najviše za selo Ploštine. Osim u Ploštinama, Talijani su prisutni u još nekoliko sela toga kraja: Kapetanovo Polje, Donja Obrijež, Veliki Banovac, Badljevina. Organizirani su u udruge, a učenici iz te nacionalne zajednice pohađaju C-model obrazovanja za nacionalne manjine. Provedeni intervjui obuhvatili su više pitanja, a odgovori i njihova interpretacija supsumirani su pod dvije tematske cjeline: Useljavanje, integracija, svakodnevica i Asimilacija, nacionalni identitet, perspektiva. Pitanja iz intervjua obuhvatila su doseljavanje Talijana u zapadnu Slavoniju, njihova zanimanja, probleme prilikom integracije, organiziranost u novom kraju, veze sa starom domovinom, aktivnosti na očuvanju nacionalnog identiteta i pitanja perspektive te nacionalne zajednice u Požeško-slavonskoj županiji. Iz odgovora intervjuiranih saznajemo da Talijani u okolicu Lipika i Pakraca dolaze krajem 19. stoljeća, te se sa svojim specifičnim zanimanjima (proizvodnja ugljena, cigle) relativno brzo i uspješno integriraju u sociogospodarsku strukturu kraja useljenja. Nacionalni identitet dosta je očuvan, čemu pridonosi njihova organiziranost u županiji, veze sa zemljom maticom, Italijom, korištenje ponuđenih modela za nacionalnomanjinsko obrazovanje i komunikacijsko sjećanje, posredovanjem kojega prenose glavne identitetske naracije novim generacijama. I uz te afirmativne činitelje, demografski problemi i starija zajednica čine Talijane donekle pesimističnima po pitanju njihove perspektive u Požeško-slavonskoj županiji.
Ključne riječi
Talijani; zapadna Slavonija; nacionalni identitet; asimilacija
Hrčak ID:
216196
URI
Datum izdavanja:
31.12.2018.
Posjeta: 2.283 *