Izvorni znanstveni članak
Dejudicijalizacija ovršnog postupka u Hrvatskoj i nekim zemljama njezina okruženja
Aleksandra Maganić
orcid.org/0000-0003-1941-429X
; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Dejudicijalizacija u ovršnom postupku provodi se prijenosom sudskih ovlasti na osobe ili tijela ovlaštene poduzimati određene radnje u određivanju i provedbi ovrhe. To je proces koji u različitim pravnim sustavima može imati posve različit tijek. Usporedba procesa dejudicijalizacije u hrvatskome ovršnom pravu, kao središnjeg cilja istraživanja ovoga rada, s procesima dejudicijalizacije nekih susjednih zemalja upućuje na određene razlike i sličnosti u smislu ostvarenih rezultata. Naime, za razliku od Hrvatske koja nije prihvatila privatizaciju ovrhe organizacijom ovršiteljske službe, Makedonija, Srbija i Crna Gora već bilježe određene, manje ili više dobre rezultate koji su ostvareni uvođenjem javnih ovršitelja. S obzirom na to da je u Hrvatskoj osnovana radna skupina čiji je zadatak donošenje novoga Ovršnog zakona, važno bi bilo znati u kojem će se smjeru hrvatski ovršnopravni razvoj de lege ferenda razvijati. Nadamo se da će stoga tematika ovog rada koji se, prije svega, bavi dejudicijalizacijom hrvatskoga ovršnog prava započetom prijenosom ovrhe na temelju vjerodostojne isprave javnim bilježnicima, nastavljene prijenosom ovrhe na novčanim sredstvima i organizacijom elektroničke javne dražbe FINA-i te prijenosom ovlasti za donošenje naloga za plaćanje HRT-u pridonijeti odabiru odgovarajućega ovršnopravnog modela koji će ovrhu učiniti djelotvornom, a građane zaštititi od povećanih troškova provedbe ovrhe.
Ključne riječi
dejudicijalizacija; ovrha; javni bilježnik; FINA; HRT; javni ovršitelj
Hrčak ID:
216252
URI
Datum izdavanja:
31.12.2018.
Posjeta: 2.530 *