hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad
https://doi.org/10.21857/yk3jwhkeo9

Inovacije kao temelj konkuretnosti Hrvatske prehrambene industrije

Dragan Kovačević ; Prehrambeno-tehnološki fakultet Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 49-74 preuzimanja: 387* citiraj
APA 6th Edition
Kovačević, D. (2017). Inovacije kao temelj konkuretnosti Hrvatske prehrambene industrije. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tehničke znanosti, (531=18), 49-74. https://doi.org/10.21857/yk3jwhkeo9
MLA 8th Edition
Kovačević, Dragan. "Inovacije kao temelj konkuretnosti Hrvatske prehrambene industrije." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tehničke znanosti, vol. , br. 531=18, 2017, str. 49-74. https://doi.org/10.21857/yk3jwhkeo9. Citirano 28.09.2020.
Chicago 17th Edition
Kovačević, Dragan. "Inovacije kao temelj konkuretnosti Hrvatske prehrambene industrije." Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tehničke znanosti , br. 531=18 (2017): 49-74. https://doi.org/10.21857/yk3jwhkeo9
Harvard
Kovačević, D. (2017). 'Inovacije kao temelj konkuretnosti Hrvatske prehrambene industrije', Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tehničke znanosti, (531=18), str. 49-74. https://doi.org/10.21857/yk3jwhkeo9
Vancouver
Kovačević D. Inovacije kao temelj konkuretnosti Hrvatske prehrambene industrije. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tehničke znanosti [Internet]. 2017 [pristupljeno 28.09.2020.];(531=18):49-74. https://doi.org/10.21857/yk3jwhkeo9
IEEE
D. Kovačević, "Inovacije kao temelj konkuretnosti Hrvatske prehrambene industrije", Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Tehničke znanosti, vol., br. 531=18, str. 49-74, 2017. [Online]. https://doi.org/10.21857/yk3jwhkeo9

Sažetak
Prema inovacijskoj uspješnosti (Summary Innovation Indeks (SII)) koja se temelji na 25 pokazatelja, a uključuje ljudske potencijale, uspješnost istraživačkog sustava, ulaganje privatnog i javnog sektora u istraživanje i razvoj (R&D), intelektualno vlasništvo (žigove, patente, industrijski dizajn) i ekonomske učinke (izvoz, zapošljavanje) - Hrvatska se u 2015. nalazila pri dnu EU ljestvice, odnosno inovacijska uspješnost bila je dvostruko manja od prosjeka EU-28 te 2 - 3 puta manja od inovacijskih predvodnika: Švedske, Finske, Danske, Njemačke i Nizozemske. Nasuprot trendu povećanja udjela R&D u BDP-u EU i inovacijskim politikama EU deklariranim u Lisabonskoj strategiji (2000.), zaključcima Barcelona European Council (2002.) i Horizonu 2020 koje su usmjerene na rješavanje problema tzv. „europskog paradoksa“ i nedovoljnog ulaganja, posebice privatnog sektora u R&D te na jačanje interakcije znanosti i gospodarstva po uzoru na ekonomske lidere Japan i SAD - Hrvatska bilježi višegodišnji pad ulaganja u R&D, zbog čega smo s 0,76% udjela u BDP-u na razini 1/3 prosjeka EU. Niska razina i višegodišnje smanjenje ulaganja u R&D, slaba interakcija između R&D, slaba povezanost s primarnom proizvodnjom, niska razina stranih investicija, niski apsorpcijski kapacitet i potražnja za inovacijama zbog tehnološke podinvestiranosti te višegodišnjeg smanjenja udjela HT i MHT industrije - najveći su problemi hrvatske prerađivačke industrije, ali i prehrambene industrije kao njezine najveće grane (prema udjelu u BDVu i broju zaposlenih). Prehrambena industrija pokazala je otpornost prema recesiji te u 2015., promatrano na godišnjoj razini, bilježi stopu rasta 4%, povećanje proizvodnosti 5 - 6% i izvoza 19%, a ostvarila je i značajne regionalne akvizicije, prije svega koristeći prednosti kao što su tradicija u proizvodnji hrane i pića, prepoznatljivost brandova na regionalnom tržištu i dobra sirovinska osnova. S druge strane, produktivnost je još uvijek na razini 70% prosjeka EU i najvećim dijelom posljedica je pasivnog restrukturiranja, a manjim dijelom rezultat inovacijskih aktivnosti koje, u više od 80% slučajeva, čine nabavke postrojenja, opreme i software-a. Hrvatskoj je potrebna reindustrijalizacija i razvoj prehrambene industrije temeljen na novim tehnologijama i inovacijama te proizvodnji koja je orijentirana prema većim tržištima i izvozu, ali i prema turističkoj potražnji te boljem korištenju sirovinskog potencijala (poljoprivredne proizvodnje). Za povećanje konkurentnosti hrvatske prehrambene industrije temeljene na tehnološkim, organizacijskim i marketinškim inovacijama, uz korištenje postojećih komparativnih prednosti (tradicija, poljoprivredna proizvodnja, turistička potražnja) ključna je uloga države koja u narednom razdoblju treba znatno povećati ulaganja u R&D, poreznim olakšicama i izravnim mjerama poticati razvojna istraživanja i interakciju R&D, osigurati efikasniju koordinaciju R&D institucija i industrije i difuziju inovacija (npr. osnivanjem državne uprave za inovacije), poticati investiranje i poboljšati investicijsko okruženje te u suradnji s industrijom - promjenama u obrazovnom sustavu povećati apsorpcijski kapacitet za inovacije.

Ključne riječi
prehrambena industrija; konkurentnost; istraživanje i razvoj; inovacije

Hrčak ID: 216402

URI
https://hrcak.srce.hr/216402

[engleski]

Posjeta: 594 *