Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja

Hrvoje Malinar ; Speleološki odsjek PDS Velebit, Zagreb, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 8.097 Kb

str. 40-47

preuzimanja: 577

citiraj


Sažetak

Šezdesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je na rijeci Lici velika brana za hidroelektranu Senj. Prilikom bušenja stijena za injektiranje pronađene su uz branu špilje s prostranim dvoranama koje su predstavljale opasnost od mogućeg bočnog otjecanja vode iz budućeg akumulacijskog jezera. Za istraživanje tih špilja angažirani su geolozi i speleolozi. Neki od njih su kasnije bili motritelji procesa injektiranja kako ne bi u špilju istjecala injekcijska masa i stvarala materijalne gubitke. Pomnijim proučavanjem utvrđeno je da su te špilje u pleistocenu bile ponori rijeke Like. U postglacijalu (ili možda još u riss/würm interglacijalu) uslijed zatopljenja je došlo do topljenja velike količine snijega i leda. Otvori ponora nisu više mogli gutati svu nadolazeću vodu koja se počela prelijevati preko najnižeg ruba depresije s ponorima. Erozijsko-korozijska snaga vode počela je nizvodno dubiti kanjon Sklope. Kako kroz ponore više nije otjecala voda, započeo je proces zasigavanja, odnosno stvaranja velike količine kalcitnog depozita. U ovom radu preporuča se apsolutno datiranje kalcitnih tvorbi uzimanjem uzoraka najstarijih dijelova depozita i njihovo analiziranje U/Th metodom. Time bi se utvrdilo geološko razdoblje proboja nizvodnog kanjona, a također bi se dobio bolji uvid u klimatske promjene onog doba. Općenito, pouzdani rezultati proučavanja klimatskih promjena u pleistocenu i holocenu trebali bi nam dati bolju predodžbu o današnjim i budućim klimatskim promjenama.

Ključne riječi

rijeka Lika; špilja; U/Th metoda

Hrčak ID:

216409

URI

https://hrcak.srce.hr/216409

Datum izdavanja:

7.2.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.606 *