hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka

Roman Ozimec ; Hrvatsko biospeleološko društvo, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (402 KB) str. 30-38 preuzimanja: 35* citiraj
APA 6th Edition
Ozimec, R. (2003). Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka . Subterranea Croatica, 1 (1), 30-38. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/216886
MLA 8th Edition
Ozimec, Roman. "Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka ." Subterranea Croatica, vol. 1, br. 1, 2003, str. 30-38. https://hrcak.srce.hr/216886. Citirano 23.08.2019.
Chicago 17th Edition
Ozimec, Roman. "Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka ." Subterranea Croatica 1, br. 1 (2003): 30-38. https://hrcak.srce.hr/216886
Harvard
Ozimec, R. (2003). 'Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka ', Subterranea Croatica, 1(1), str. 30-38. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/216886 (Datum pristupa: 23.08.2019.)
Vancouver
Ozimec R. Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka . Subterranea Croatica [Internet]. 2003 [pristupljeno 23.08.2019.];1(1):30-38. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/216886
IEEE
R. Ozimec, "Otok Mljet - Preliminarni speleološko -biološki prikaz otoka ", Subterranea Croatica, vol.1, br. 1, str. 30-38, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/216886. [Citirano: 23.08.2019.]

Sažetak
Otok Mljet odabrao je časopis «Time» kao jedan od 10 najljepših otoka na svijetu. Sa površinom od 100,4 km2 to je osmi hrvatski otok. Izgrađen je od gornjojurskih i donjokrednih propusnih vapnenaca. Karakterističan kraški izgled oblikuje se egzokarstičnim fenomenima - stijenama, ponorima i poljama. Od endokarstičnih pojava nalaze se pećine i jame. Specifični fluviokarstični fenomeni Mljeta su slane kriptodepresije - Blatina s kojima se vjerojatno povezuje morsko podzemlje. Speleološka i biospeleološka istraživanja započela su u osamdesetim godinama 19 stoljećima istraživanjima austrijskih znanstvenika a najznačajnija biospeleološka istraživanja provodi 1917. godine čuveni češki biospeleolog Karl Absolon.Najzanimljiviji speleološki objekti su: špilje Morvica i Ostaševica kod Babina polja, Velika i Mala špilja kod Blata, spilja Nerezin do i abrazijske špilje, posebno Rikavice. Najdublja jama na otoku je jama pod Sv. Spasom, posebno zanimljiva zbog velikog i dubokog jezera na njezinom dnu. U anhihalinim jame su otkrivene specifične vrste, te arheološki i paleontološki nalazi. Podzemna fauna otoka Mljeta ima oko 60 troglobiontnih i stigobiontnih vrsta. Po slične slične na faunu dubrovačke okolicei istočnoj Hercegovini koji pripadaju području s najvećom podzemnom biološkom raznolikošću svijeta. Oko 20 vrsta pronađenih na otoku su endemske; što dokazuje izolirani položaj i specifične obilježja otoka Mljeta, također predstavljaju iznimno biološko bogatstvo. Članovi Hrvatskog biospeleološkog društva (HBSD) istražuju otok u nekoliko navrata krajem 20. stoljeća, kao i dvaput u 2001. godini, zapravo 12 špilja i jama te 3 izvora. Izvršena su i ekološka mjerenja i makrofotografiranje faune. Neke od vrsta su po prvi puta pronađene za otočnu faunu, a neke od njih su i nove. To pokazuje značaj i nužnost speleološkog i biospeleološkog istraživanja otoka Mljeta. Nažalost, usprkos značajnim specifičnostima Mljeta, njihova izvanredna fauna i potencijalni arheološki i paleontološki nalazi. Trenutno je poznato oko 50 objekata i 60 organizama, ali to je daleko od konačnog broja. Velika je potreba za sustavnim speleološkim i biospeleološkim istraživanjima otoka te stvaranje speleološke i biospeleološke baze podataka.

Ključne riječi
Speleologija; biospeleologija; Mljet; Dalmacija

Hrčak ID: 216886

URI
https://hrcak.srce.hr/216886

Posjeta: 55 *