hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.01

Kriza demokratskog konstitucionalizma i izgledi demokratske tranzicije u Republici Hrvatskoj

Branko Smerdel   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1836-1248 ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (424 KB) str. 5-35 preuzimanja: 391* citiraj
APA 6th Edition
Smerdel, B. (2019). Kriza demokratskog konstitucionalizma i izgledi demokratske tranzicije u Republici Hrvatskoj. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 69 (1), 5-35. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.01
MLA 8th Edition
Smerdel, Branko. "Kriza demokratskog konstitucionalizma i izgledi demokratske tranzicije u Republici Hrvatskoj." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 69, br. 1, 2019, str. 5-35. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.01. Citirano 06.12.2019.
Chicago 17th Edition
Smerdel, Branko. "Kriza demokratskog konstitucionalizma i izgledi demokratske tranzicije u Republici Hrvatskoj." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 69, br. 1 (2019): 5-35. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.01
Harvard
Smerdel, B. (2019). 'Kriza demokratskog konstitucionalizma i izgledi demokratske tranzicije u Republici Hrvatskoj', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 69(1), str. 5-35. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.01
Vancouver
Smerdel B. Kriza demokratskog konstitucionalizma i izgledi demokratske tranzicije u Republici Hrvatskoj. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu [Internet]. 2019 [pristupljeno 06.12.2019.];69(1):5-35. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.01
IEEE
B. Smerdel, "Kriza demokratskog konstitucionalizma i izgledi demokratske tranzicije u Republici Hrvatskoj", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.69, br. 1, str. 5-35, 2019. [Online]. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.01

Sažetak
Velika očekivanja koja je donijela “ustavna revolucija” iz 1990. godine nisu se ostvarila. Teorija “demokratske tranzicije” od samog početka patila je od vidljivih slabosti: pretpostavke kako je u Europi i svijetu zaista uspostavljen novi poredak, utemeljen na altruizmu, solidarnosti, brizi za sveopći napredak i, iznad svega, na odricanju od uporabe sile. U tom procesu Hrvatska je jako kasnila zbog okolnosti koje je donijela agresija, pobuna, okupacija dijela teritorija i nužnost obrane suvereniteta i teritorijalne cjelovitosti kao primarna zadaća. Nove nade donijelo je punopravno članstvo u Europskoj uniji, ali samo kratkotrajno: tijekom dugogodišnjih priprema i pregovora, od Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju iz 2001. godine do potpisivanja Ugovora o pristupanju 2011. godine te punopravnog članstva 2013. godine, sama Europska unija bitno se promijenila, što se najizrazitije odražava na planu europskog konstitucionalizma i konstitucionalizma država članica. U sveopćoj regresiji i redukciji očekivanja ne možemo očekivati potrebne i bitne promjene u Republici Hrvatskoj. Gledajući situaciju u europskim državama i na razini same Europske unije ne možemo se oteti dojmu kako se, nakon relativno kratkotrajnog prekida, temeljni koncepti demokracije i liberalnog konstitucionalizma nalaze na udaru klatna povijesti, koje se ponovno zanjihalo u suprotnom pravcu. Trijumfalni marš ustavnih revolucija, nošen dugo potiskivanim težnjama građanstva, zaustavljen je puzećim protuudarom konzervativnih nacionalističkih oligarhija, uspostavljenih na široko rasprostranjenom razočaranju što ga je donijela globalizacija, privatizacija i podvrgavanje države blagostanja interesima krupnog kapitala i diktaturom menadžmenta velikih korporacija. Gotovo su potpuno zaboravljena velika očekivanja što ih je donijelo rušenje “komunističkih” autokracija prije tridesetak godina. Pravna i politička teorija tek se okreće tom suštinskom problemu modernog svijeta izgrađenog na konceptima demokracije, konstitucionalizma, vladavine prava i promicanja ljudskih prava. Vrijeme je da se i u Hrvatskoj okrenemo pokušajima sinteze i razmotrimo kako očuvati temelje tek uspostavljenog konstitucionalizma i zaista nezrele “nove demokracije”. Autor smatra kako će ustupci i promjene biti nužni, ali odlučno naglašava stav da poželjne alternative nema.

Ključne riječi
kriza; konstitucionalizam; demokracija; Europska unija; Hrvatska

Hrčak ID: 217851

URI
https://hrcak.srce.hr/217851

[engleski]

Posjeta: 808 *