APA 6th Edition Zgrabljić Rotar, D. i Hoško, T. (2019). Zaštita cedentovih stečajnih vjerovnika kod cesije s međunarodnim obilježjem. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 69 (1), 89-116. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.04
MLA 8th Edition Zgrabljić Rotar, Dora i Tena Hoško. "Zaštita cedentovih stečajnih vjerovnika kod cesije s međunarodnim obilježjem." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 69, br. 1, 2019, str. 89-116. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.04. Citirano 10.12.2019.
Chicago 17th Edition Zgrabljić Rotar, Dora i Tena Hoško. "Zaštita cedentovih stečajnih vjerovnika kod cesije s međunarodnim obilježjem." Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu 69, br. 1 (2019): 89-116. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.04
Harvard Zgrabljić Rotar, D., i Hoško, T. (2019). 'Zaštita cedentovih stečajnih vjerovnika kod cesije s međunarodnim obilježjem', Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 69(1), str. 89-116. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.04
Vancouver Zgrabljić Rotar D, Hoško T. Zaštita cedentovih stečajnih vjerovnika kod cesije s međunarodnim obilježjem. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu [Internet]. 2019 [pristupljeno 10.12.2019.];69(1):89-116. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.04
IEEE D. Zgrabljić Rotar i T. Hoško, "Zaštita cedentovih stečajnih vjerovnika kod cesije s međunarodnim obilježjem", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol.69, br. 1, str. 89-116, 2019. [Online]. https://doi.org/10.3935/zpfz.69.1.04
Sažetak Određivanje mjerodavnog prava za ugovor o ustupu tražbine složeno je jer zahtijeva odvojeno utvrđivanje mjerodavnog prava za tri različita odnosa koji se pojavljuju kod cesije. Mjerodavno pravo treba se odrediti za odnos između ustupitelja tražbine i primatelja tražbine, zatim za odnos između primatelja tražbine i dužnika te posebno za učinke ustupa prema trećima. U radu se analiziraju odredbe Uredbe Rim I o određivanju mjerodavnog prava za ugovor o ustupu, a u Uredbi nalazimo kolizijska pravila za prva dva odnosa, ali ne i za učinke ustupa prema trećima. Upravo taj treći odnos autorice detaljnije analiziraju problematizirajući pri tome situaciju u kojoj se cesija koristi kao način izigravanja vjerovnika u stečajnom postupku. Autorice zaključuju da bi se u takvom slučaju na učinke prema trećima trebalo primjenjivati pravo mjesta ustupiteljeva uobičajenog boravišta odnosno sjedišta ili da bi se, u slučaju primjene nekog drugog prava, vjerovnici trebali štititi pravilima neposredne primjene.