hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31745/s.68.6

Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. – 14. stoljeće)

Kristijan KUHAR ; Staroslavenski institut, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (513 KB) str. 171-197 preuzimanja: 392* citiraj
APA 6th Edition
KUHAR, K. (2018). Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. – 14. stoljeće) . Slovo, (68), 171-197. https://doi.org/10.31745/s.68.6
MLA 8th Edition
KUHAR, Kristijan. "Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. – 14. stoljeće) ." Slovo, vol. , br. 68, 2018, str. 171-197. https://doi.org/10.31745/s.68.6. Citirano 28.09.2021.
Chicago 17th Edition
KUHAR, Kristijan. "Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. – 14. stoljeće) ." Slovo , br. 68 (2018): 171-197. https://doi.org/10.31745/s.68.6
Harvard
KUHAR, K. (2018). 'Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. – 14. stoljeće) ', Slovo, (68), str. 171-197. https://doi.org/10.31745/s.68.6
Vancouver
KUHAR K. Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. – 14. stoljeće) . Slovo [Internet]. 2018 [pristupljeno 28.09.2021.];(68):171-197. https://doi.org/10.31745/s.68.6
IEEE
K. KUHAR, "Utjecaj tekstova latinskih rimskih sakramentara na crkvenoslavensku rimsku liturgiju (9. – 14. stoljeće) ", Slovo, vol., br. 68, str. 171-197, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31745/s.68.6

Sažetak
Liturgijski tekstovi crkvenoslavenskih sakramentara (Kijevski listići, Bečki listići, tzv. Sinajski misal – Sin. Slav. 5N i dr.) ranoga razdoblja crkvenoslavenske rimske liturgije (od 9. do 14. stoljeća) pripadaju po svojem tekstološkom i euhološkom sadržaju rimskomu obredu. Riječ je o euhološkim tekstovima koji imaju liturgijsku funkciju: priređeni su i napisani za slavlje euharistije (mise), a sačuvani su u liturgijskoj knjizi nazvanoj sakramentar, odnosno misal. Rimska tekstološka liturgijska tradicija na latinskom jeziku prisutna u srednjovjekovnim sakramentarima dijeli se na dvije grane: gelazijevsku i grgurovsku, koje su se u sjevernoj Italiji i prekoalpskim zemljama (od Akvileje do Salzburga) miješale stvarajući novu tekstološku tradiciju, tzv. gelazijevsko-grgurovske sakramentare koji su korišteni na tom području.
Ovaj rad donosi istraživanje povijesti crkvenoslavenske rimske liturgije te povijesno-komparativnu analizu latinskih tekstova rimskoga obreda iz dostupnih izvora latinskih sakramentara i starocrkvenoslavenskih Kijevskih listića te hrvatskih crkvenoslavenskih Bečkih listića, Splitskoga fragmenta misala i Vatikanskoga misala Illirico 4. Na temelju istraživanja prikazuje se utjecaj latinske rimske liturgijske tekstološke tradicije na rane prijevode sakramentarā s latinskoga na starocrkvenoslavenski jezik (od 9. do 14. stoljeća) te na tekstove koji su tradicijom prešli u hrvatsko glagoljaštvo nakon reforme liturgijskih knjiga koncem 13. stoljeća i stvaranja liturgijske knjige »misal po zakonu rimskoga dvora«. Istraživanje je pokazalo da su se u prijevodima s latinskoga jezika na starocrkvenoslavenski jezik prevoditelji služili tekstovima rimskih latinskih sakramentara, čuvajući u prijevodima concinnitas i sobrietas Romana, tj. teološki izričaj euholoških tekstova rimskoga obreda. Prema tomu, nedvojbeno se može zaključiti da su najstariji prijevodi starocrkvenoslavenskih euholoških tekstova kao predložak imali rimske latinske tekstove s područja akvilejske crkvene jurisdikcije, salzburške nadbiskupije i krajevnih crkava koje su bile u doticaju s moravskim i panonskim područjem, kao i s hrvatskim i dalmatinskim crkvenim područjem.

Ključne riječi
crkvenoslavenska liturgija; hrvatski crkvenoslavenski jezik; rimski obred; Kijevski listići; Vatikanski misal Illirico 4

Hrčak ID: 218284

URI
https://hrcak.srce.hr/218284

[engleski]

Posjeta: 740 *