Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21857/moxpjhgqxm

Obrtnici kao temelj privrede u gradovima Bjelovarsko-bilogorske županije od ukinuća cehova do 1941. godine

Mira Kolar-Dimitrijević orcid id orcid.org/0000-0002-6050-5700


Puni tekst: hrvatski pdf 444 Kb

str. 1-37

preuzimanja: 654

citiraj


Sažetak

Obrtnici su znatno doprinosili gospodarskom razvoju Bjelovara i gradova u okviru današnje malene, a nekad velike Bjelovarsko-križevačke županije. Budući da je sjedište Varaždinske vojne krajine, koja je prva započela s razvojačenjem 1871. g., bilo u Bjelovaru, to su Bjelovar i njegovi gradovi Koprivnica i Križevci, a na prijelazu stoljeća i Daruvar imali najveće koristi od privrednog razvoja. Obrtnici su pratili taj privredni razvoj od 1871. do 1941. g. svojom mnogostrukom djelatnošću. Ograničen na proizvodnju obiteljskog karaktera rad obrtnika bio je vrlo nesiguran i kratak i bez udruživanja ne bi se mogao ni održati jer se od doba Khuena Héderváryja obrtu posvećivala malo pažnje u korist industrije i trgovaca. Obrtnici su poslovali po istom – hrvatskim obrtnicima nepodesnom – Obrtnom zakonu od 1884. do 1931. g., a onda su opet po Zakonu o radnjama
od 1932. g. morali promijeniti čak i ime svog posla te su se zvali zanatlije i bili udruženi u Zanatskoj komori u Zagrebu i Osijeku, odnosno Zanatskoj komori Jugoslavije. Obrtnici Bjelovara i gradova Daruvar, Grubišno Polje, Garešnica i Čazma imali su sličnu povijest a otvarali su svoje radnje za potrebe lokalnih stanovnika, ali je samo grad Bjelovar imao obrtnike gotovo svih struka već 1891. g. udovoljavajući i potrebama ostalih manjih trgovišta i općina pa i pripadajućih gradova, osim Koprivnice i Križevaca, koji su bili u županiji do 1918. g., ali su se razvijali paralelno s Bjelovarom zbog svojeg položaja na pruzi. Obrtnici su naslijedili u ranom kapitalizmu cehove i preuzeli njihovu ulogu između trgovine i industrije. No u razvijenom monopolističkom kapitalizmu oni su postali višak jer se tipizirana roba proizvedena u tvornicama prodaje u velikim trgovinama te su obrtnici postali višak koji je eventualno školovao stručnu radnu snagu za trgovine i tvornice. Propast obrtnika bila je ucrtana u samu bit njihovih propisa i ovisna o uredbama koje je donosio režim.

Ključne riječi

Bjelovar; gradovi oko Bjelovara; obrtnici; Obrtni zakon 1884.; Zakon o radnjama 1932.

Hrčak ID:

218916

URI

https://hrcak.srce.hr/218916

Datum izdavanja:

10.4.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.827 *