Izvorni znanstveni članak
Ispričavajući razlozi u kaznenom pravu: novo lice prekoračenja granica nužne obrane
Barbara Herceg Pakšić
; Pravni fakultet, Sveučilište Josip Juraj Strossmayer, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Stupanjem na snagu Kaznenog zakona 2013. godine uveden je novi koncept krivnje. S opredjeljenjem za stajališta normativne teorije i njezinu dosljednu primjenu, u općem su dijelu kaznenog prava predstavljeni ispričavajući razlozi: prekoračenje granica nužne obrane iz asteničkog afekta ispričive jake prepasti te ispričavajuća krajnja nužda. To je nužno značilo i promjenu dotadašnje odredbe o sastojcima krivnje, kojima je, pored ubrojivosti, oblika krivnje i svijesti o protupravnosti, dodan i četvrti, negativni element – nepostojanje ispričavajućih razloga. Uvođenje je novina izloženog opsega, a posebice predviđenog praktičnog učinka, koji se ogleda u oslobađajućoj presudi, rijetkost u kaznenom pravu. Utoliko tema zavređuje detaljniju znanstvenu obradu, poglavito s obzirom na to da dosad u Republici Hrvatskoj nije bilopodrobnijeg obrazlaganja teorijskog opravdanja i svrhe ispričavajućih razloga niti su detaljnije analizirane još uvijek relativno rijetke hrvatske presude. Budući da je od vremena stupanja na snagu relevantnih odredaba proteklo dostatno vremena, parafraziramo načelo nužne obrane Justinijanovih Digesti (Vim vi repellere licet) te istražujemo kaznenopravni oprost i prve ishode recepcije u hrvatskoj sudskoj praksi. Zadatak je ovog rada dati odgovore na otvorena pitanja vezana uz ispričavajuće razloge, upozoriti na uočene teškoće u primjeni, pružiti smjernice budućem sudskom odlučivanju te dati poticaj daljnjem istraživanju te teme.
Ključne riječi
kazneno pravo; ispričavajući razlozi; isključenje krivnje; prekoračenje granica nužne obrane; ispričavajuća jaka prepast
Hrčak ID:
218953
URI
Datum izdavanja:
12.12.2018.
Posjeta: 2.125 *