Pregledni rad
SUOSJEĆAJNOST KAO DODANA VRIJEDNOST ZDRAVSTVENE SKRBI
IVAN ŠKLEBAR
orcid.org/0000-0002-4557-7626
; Klinička bolnica Sveti Duh, Klinika za anesteziologuju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, Zagreb, Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Sveuilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Medicinski fakultet Osijek, Veleučilište u Bjelovaru, Bjelovar, Hrvats
DUŠKA ŠKLEBAR
; Veleučilište u Bjelovaru, Bjelovar, i Klinička bolnica Merkur, Sveučilišna klinika Vuk Vrhovac, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Tijekom posljednjih godina objavljen je veliki broj radova koji proučavaju učinke različitih emocionalnih interakcija između zdravstvenih djelatnika i bolesnika na ishode liječenja, cijenu ukupne skrbi te učinke na same zaposlenike u zdravstvu. Interes za ovo područje dijeli i šira javnost zbog raširenog mišljenja kako se suvremena medicina suviše depersonalizirala i distancirala od emocionalne uključenosti i suosjećajnosti. Tako nastaje nova znanstvena disciplina „kompasionomika“ (engl. Compassionomic) koja proučava mehanizme djelovanja i učinke na ishod liječenja suosjećajnog pristupa u zdravstvenoj skrbi. Istraživanja ukazuju da se pozitivni učinci na ishod bolesnika liječenih u okruženju koje njeguje kulturu suosjećajnosti i brižnosti postižu većim stupnjem povjerenja, time snažnijom mobilizacijom neuro-endokrinih i imunoloških mehanizama obrane te boljim pridržavanjem terapijskih preporuka. Time se poboljšava kvaliteta te istovremeno smanjuje cijena liječenja. Pritom je važno defi nirati pojam suosjećajnosti (engl. Compassion) koji u ovom kontekstu znači ne samo suosjećanje s patnjom (empatiju) već i spremnost aktivnog činjenja da se pacijentu pomogne. Preliminarna istraživanja pokazuju da bolji ishod liječenja kao rezultat većeg emocionalnog i stručnog angažmana zdravstvenim djelatnicima dolazi kao nagrada koja im pruža ispunjenje i time ukupno manji stres izgaranja. Ovakav koncept u mnogome je još hipotetičan. Međutim, ako su pretpostavke o „multiplicirajućem“ pozitivnom učinku suosjećajnosti na sve zainteresirane strane zdravstvenog sustava točne, tada se nameće potreba kreiranja i provedbe odgovarajućih edukacijskih programa, kako bi se osnažio terapijski pristup koji uključuje aktivnu suosjećajnost. Učinkovitost takvih programa može se mjeriti pomoću odgovarajućih alata koji mjere indikatore zadovoljstva pacijenata, zdravstvenih djelatnika i trećeg sektora kao i indikatore ishoda liječenja čime ulazimo u područje medicine utemeljene na dokazima. Suosjećajni pristup u liječenju svoje mjesto ima u svakoj medicinskoj djelatnosti, kako kurativnoj tako i palijativnoj, jer u svojoj biti njeguje holistički pristup s bolesnikom u središtu, s punom društvenom odgovornošću i visokim moralnim i etičkim standardima struke.
Ključne riječi
suosjećajnost; empatija; suosjećajni pristup u zdravstvenoj skrbi; „kompasionomika“
Hrčak ID:
218961
URI
Datum izdavanja:
4.4.2019.
Posjeta: 1.756 *