hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

PREVALENCIJA NEKIH KRONIČNIH BOLESTI, OSJETLJIVIH NA KINEZIOLOŠKI TRETMAN, KOD TJELESNO AKTIVNIH I NEAKTIVNIH ŽENA POSTMENOPAUZALNE DOBI

Marija Rakovac ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Renata Barić ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia
Stjepan Heimer ; Faculty of Kinesiology, University of Zagreb, Croatia

Puni tekst: hrvatski, pdf (136 KB) str. 124-130 preuzimanja: 430* citiraj
APA 6th Edition
Rakovac, M., Barić, R. i Heimer, S. (2007). PREVALENCIJA NEKIH KRONIČNIH BOLESTI, OSJETLJIVIH NA KINEZIOLOŠKI TRETMAN, KOD TJELESNO AKTIVNIH I NEAKTIVNIH ŽENA POSTMENOPAUZALNE DOBI. Kinesiology, 39 (2), 124-130. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/21946
MLA 8th Edition
Rakovac, Marija, et al. "PREVALENCIJA NEKIH KRONIČNIH BOLESTI, OSJETLJIVIH NA KINEZIOLOŠKI TRETMAN, KOD TJELESNO AKTIVNIH I NEAKTIVNIH ŽENA POSTMENOPAUZALNE DOBI." Kinesiology, vol. 39, br. 2, 2007, str. 124-130. https://hrcak.srce.hr/21946. Citirano 19.08.2019.
Chicago 17th Edition
Rakovac, Marija, Renata Barić i Stjepan Heimer. "PREVALENCIJA NEKIH KRONIČNIH BOLESTI, OSJETLJIVIH NA KINEZIOLOŠKI TRETMAN, KOD TJELESNO AKTIVNIH I NEAKTIVNIH ŽENA POSTMENOPAUZALNE DOBI." Kinesiology 39, br. 2 (2007): 124-130. https://hrcak.srce.hr/21946
Harvard
Rakovac, M., Barić, R., i Heimer, S. (2007). 'PREVALENCIJA NEKIH KRONIČNIH BOLESTI, OSJETLJIVIH NA KINEZIOLOŠKI TRETMAN, KOD TJELESNO AKTIVNIH I NEAKTIVNIH ŽENA POSTMENOPAUZALNE DOBI', Kinesiology, 39(2), str. 124-130. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/21946 (Datum pristupa: 19.08.2019.)
Vancouver
Rakovac M, Barić R, Heimer S. PREVALENCIJA NEKIH KRONIČNIH BOLESTI, OSJETLJIVIH NA KINEZIOLOŠKI TRETMAN, KOD TJELESNO AKTIVNIH I NEAKTIVNIH ŽENA POSTMENOPAUZALNE DOBI. Kinesiology [Internet]. 2007 [pristupljeno 19.08.2019.];39(2):124-130. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21946
IEEE
M. Rakovac, R. Barić i S. Heimer, "PREVALENCIJA NEKIH KRONIČNIH BOLESTI, OSJETLJIVIH NA KINEZIOLOŠKI TRETMAN, KOD TJELESNO AKTIVNIH I NEAKTIVNIH ŽENA POSTMENOPAUZALNE DOBI", Kinesiology, vol.39, br. 2, str. 124-130, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21946. [Citirano: 19.08.2019.]
Puni tekst: engleski, pdf (136 KB) str. 124-130 preuzimanja: 415* citiraj
APA 6th Edition
Rakovac, M., Barić, R. i Heimer, S. (2007). PREVALENCE OF CERTAIN CHRONIC DISEASES SENSITIVE TO KINESIOLOGICAL TREATMENT IN PHYSICALLY ACTIVE VS INACTIVE POSTMENOPAUSAL WOMEN. Kinesiology, 39 (2), 124-130. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/21946
MLA 8th Edition
Rakovac, Marija, et al. "PREVALENCE OF CERTAIN CHRONIC DISEASES SENSITIVE TO KINESIOLOGICAL TREATMENT IN PHYSICALLY ACTIVE VS INACTIVE POSTMENOPAUSAL WOMEN." Kinesiology, vol. 39, br. 2, 2007, str. 124-130. https://hrcak.srce.hr/21946. Citirano 19.08.2019.
Chicago 17th Edition
Rakovac, Marija, Renata Barić i Stjepan Heimer. "PREVALENCE OF CERTAIN CHRONIC DISEASES SENSITIVE TO KINESIOLOGICAL TREATMENT IN PHYSICALLY ACTIVE VS INACTIVE POSTMENOPAUSAL WOMEN." Kinesiology 39, br. 2 (2007): 124-130. https://hrcak.srce.hr/21946
Harvard
Rakovac, M., Barić, R., i Heimer, S. (2007). 'PREVALENCE OF CERTAIN CHRONIC DISEASES SENSITIVE TO KINESIOLOGICAL TREATMENT IN PHYSICALLY ACTIVE VS INACTIVE POSTMENOPAUSAL WOMEN', Kinesiology, 39(2), str. 124-130. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/21946 (Datum pristupa: 19.08.2019.)
Vancouver
Rakovac M, Barić R, Heimer S. PREVALENCE OF CERTAIN CHRONIC DISEASES SENSITIVE TO KINESIOLOGICAL TREATMENT IN PHYSICALLY ACTIVE VS INACTIVE POSTMENOPAUSAL WOMEN. Kinesiology [Internet]. 2007 [pristupljeno 19.08.2019.];39(2):124-130. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21946
IEEE
M. Rakovac, R. Barić i S. Heimer, "PREVALENCE OF CERTAIN CHRONIC DISEASES SENSITIVE TO KINESIOLOGICAL TREATMENT IN PHYSICALLY ACTIVE VS INACTIVE POSTMENOPAUSAL WOMEN", Kinesiology, vol.39, br. 2, str. 124-130, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/21946. [Citirano: 19.08.2019.]

Sažetak
Uvod
Pozitivni učinci tjelesne aktivnosti na fizičko zdravlje i psihičko blagostanje tijekom čitavog života odavno su poznati (Elavsky, & McAuley, 2005; Curl, 2000), a potreba jačeg uključivanja opće populacije u redovitu tjelesnu aktivnost postala je dio opće svijesti. Usprkos spoznajama o pozitivnom doprinosu redovite tjelesne aktivnosti unapređenju i održanju zdravlja, statistike pokazuju da neaktivnost populacije progresivno raste s dobi (Morss, et al., 2004). Znanstvene spoznaje brojnih istraživanja (Vuori, 2004; Hernelahti, Kujala, & Kaprio, 2004; Woo, 2000; Lees, & Booth, 2004; Fleischmann, et al., 2004) potvrđuju da se mnoge kronične bolesti češće javljaju u neaktivnih osoba nego u osoba koje se redovito bave tjelovježbom. Dokazano je da je tjelesna neaktivnost izravni uzrok mnogih kroničnih bolesti (Vuori, 2004; Lees, & Booth, 2004; Meyer, et al., 2001), koje se mogu nazvati bolestima osje-tljivimA na kineziološki tretman. Zbog pretežno sedentarnog načina života, incidencija tih bolesti u in-dustrijaliziranim zemljama kontinuirano raste (Vuori, 2004), čineći tjelesnu neaktivnost jednim od glavnih javnozdravstvenih problema diljem svijeta, posebno u starijoj populaciji.
Starenje stanovništva, rastući trend duljeg očekivanog trajanja života, kao i veća dugovječnost žena u odnosu na muškarce, uvjetuju da su žene postmenopauzalne dobi jedan od najbrže rastućih segmenata stanovništva (Elavsky, & McAuley, 2005; Curl, 2000). Brojne hormonske i metaboličke promjene koje se javljaju oko i nakon menopauze, izlažu žene ove dobne skupine visokom riziku ra-zvoja srčanožilnih bolesti, osteoporoze i porasta tjelesne mase. Mnoga su istraživanja pokazala da redovita tjelovježba može ublažiti menopauzalne znakove i simptome, prevenirati i zaustaviti razvoj brojnih kroničnih bolesti, uključujući prije spomenute srčanožilne bolesti i osteoporozu te smanjiti rizik od razvoja nekih karcinoma (Lindh-Åstrand, Nedstrand, Wyon, & Hammar, 2004; Jeng, Yang, Chang, & Tsao, 2004). Tjelesna aktivnost može pozitivno utjecati i na mentalno zdravlje i odnos prema promijenjenoj percepciji zdravlja.
Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi postoji li statistički značajna razlika u prevalenciji nekih kineziološki osjetljivih bolesti između redovito tjelesno aktivnih i neaktivnih žena u dobi od 50 do 65 godina, korištenjem anamnestičkog upitnika. Postavljena je hipoteza da će prevalencija devet promatranih bolesti/stanja biti viša u neaktivnoj skupini.
Metode
Ispitanici
Uzorak ispitanika činilo je 214 postmenopauzalnih žena, stanovnica Zagreba, u dobi od 50 do 65 godina; 111 žena bavilo se redovitom tjelesnom aktivnosti u jednom sportsko-rekreacijskom centru (program aerobike umjerenog intenziteta), 2 do 4 puta tjedno tijekom najmanje 5 godina. Neaktivnu skupinu činile su 103 žene, pacijentice jedne ginekološke ambulante. Između dviju skupina nisu utvrđene značajne razlike u tjelesnoj masi (aktivna sku-pina 68 ± 9.27 kg; neaktivna skupina 68.4 ± 10.1 kg; t = 0.17, p = 0.862) ni visini (aktivna skupina 162.6 ±
5.6 cm; neaktivna skupina 162.7 ± 5.5 cm; t = - 0.22, p = 0.828). Dvije su se skupine razlikovale u dobi (aktivna skupina 59.3 ± 4.8 god.; neaktivna skupina 57.2 ± 4.6 god.; t = 3.28, p = 0.001). Aktivne su žene u prosjeku bile dvije godine starije.
Istraživanje je odobrilo Etičko povjerenstvo Ki-neziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Sve su ispitanice upoznate s detaljima istraživanja i dale su pisani pristanak za sudjelovanje.
Mjerenja
Dobiveni odgovori dio su podataka prikuplje-nih uz pomoć anamnestičkog upitnika sastavljenog za opsežnije istraživanje o zdravlju i kvaliteti života postmenopauzalnih žena. Ispitanice su upitane jesu li im dijagnosticirane sljedeće bolesti/stanja: gubitak koštane mase (osteopenija i/ili osteoporoza), koronarna bolest srca, srčana aritmija, povišen arterijski krvni tlak i dijabetes melitus. Upitnik je sadržavao i pitanja o pojavljivanju kroničnih bolova u križima, bolova i funkcionalnih smetnji u zglobovima, kao i anksioznih i/ili depresivnih stanja.
Statistička analiza podataka
Dobiveni podaci analizirani su pomoću programa Statistica for Windows (ver 6.0). Izračunate su frekvencije svake bolesti/stanja u obje skupine, a koristio se χ2 test za utvrđivanje razlika u preva-lenciji bolesti između aktivne i neaktivne skupine žena.



Rezultati
Utvrđena je statistički značajna razlika u prevalenciji dvaju poremećaja. Značajno manji broj akti-vnih žena naveo je dijagnosticirane srčane aritmije (χ2 = 4.36, p < 0.05) i pojavljivanje anksioznih stanja (χ2 = 6.77, p < 0.01). U prevalenciji drugih promatranih bolesti između dvije skupine ispitanica nije nađeno statistički značajnih razlika.
Rasprava i zaključci
Rezultati su pokazali značajnu razliku u prevalenciji samo dvaju poremećaja između dviju skupina – manji broj aktivnih žena naveo je postojanje srčane artimije i simptoma anksioznosti.
Očekivana niža prevalencija simptoma anksioznosti, utvrđena kod aktivne skupine, odgovara rezultatima ekstenzivne serije metaanaliza kojima su istraživani utjecaji trenutne i dugotrajne tjelesne aktivnosti na anksioznost (Paluska, & Schw-enk, 2000). Autori su utvrdili da je tjelovježba povezana s redukcijom simptoma anksioznosti te da bi, klinički primijenjena, redovita tjelesna aktivnost mogla igrati važnu ulogu u ublažavanju tih simptoma. Nalazi dobiveni kliničkim studijama ukazuju na neurokemijske učinke tjelesne aktivnosti odgovorne za smanjenje pojavljivanja i jačine simptoma anksioznosti (Goodwin, 2003).
Zaključivanje o utjecaju tjelovježbe na srčane aritmije nije, naravno, moguće bez detaljnih informacija o eventualnim organskim uzrocima ovih poremećaja. No, ipak, značajno niža prevalencija aritmije u aktivnoj skupini mogla bi se, barem djelomično, pripisati tjelovježbom induciranoj adaptaciji (tj. parasimpatičkoj neuralnoj aktivnosti) s posljedičnom pravilnijom i stabilnijom srčanom aktivnosti. Ovaj je nalaz u skladu s ranijim istraživanjem u kojem je dokazano da redovita tjelesna aktivnost ima pozitivne učinke na vagalnu aktivnost srca te, po-sljedično tome, ublažava utjecaj starenja na autonomnu kontrolu frekvencije srca (Melo, et al., 2005).
Iako bi se na temelju dobivenih rezultata moglo zaključivati da tjelesna aktivnost nema značajan po-zitivan utjecaj na prevenciju promatranih kroničnih bolesti, u obzir treba uzeti neka ograničenja studi-je (relativno malen broj ispitanica, prigodan uzorak, metodološka ograničenja svojstvena presječnim re-trospektivnim istraživanjima).
Usprkos tome, vjerujemo da nalazi daju barem preliminarnu podršku pozitivnim učincima tjelovježbe kod postmenopauzalnih žena. S obzirom na javnozdravstvenu važnost problema, kao i očekivani pozitivan odnos troškova i učinka promatran sa stajališta zdravstvenog sustava, nužna su daljnja, šira epidemiološka istraživanja o utjecaju redovite tjele-sne aktivnosti na poboljšanje zdravlja i prevenciju kroničnih bolesti. Time bi se dobila temeljna saznanja za implementaciju programa zdravstvene tjelesne aktivnosti (HEPA) kod starije ženske populacije, kao i ostalih segmenata stanovništva Hrvatske.

Hrčak ID: 21946

URI
https://hrcak.srce.hr/21946

[engleski]

Posjeta: 1.815 *