hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31337/oz.74.2.7

Međunarodno iskustvo kao mogući prediktor sklonosti studenata prema emigraciji

Ivona Škreblin Kirbiš   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7996-2234 ; Zagrebačka škola ekonomije i managementa, Zagreb, Hrvatska.

Puni tekst: hrvatski, pdf (119 KB) str. 233-248 preuzimanja: 63* citiraj
APA 6th Edition
Škreblin Kirbiš, I. (2019). Međunarodno iskustvo kao mogući prediktor sklonosti studenata prema emigraciji. Obnovljeni život, 74. (2.), 233-248. https://doi.org/10.31337/oz.74.2.7
MLA 8th Edition
Škreblin Kirbiš, Ivona. "Međunarodno iskustvo kao mogući prediktor sklonosti studenata prema emigraciji." Obnovljeni život, vol. 74., br. 2., 2019, str. 233-248. https://doi.org/10.31337/oz.74.2.7. Citirano 24.08.2019.
Chicago 17th Edition
Škreblin Kirbiš, Ivona. "Međunarodno iskustvo kao mogući prediktor sklonosti studenata prema emigraciji." Obnovljeni život 74., br. 2. (2019): 233-248. https://doi.org/10.31337/oz.74.2.7
Harvard
Škreblin Kirbiš, I. (2019). 'Međunarodno iskustvo kao mogući prediktor sklonosti studenata prema emigraciji', Obnovljeni život, 74.(2.), str. 233-248. https://doi.org/10.31337/oz.74.2.7
Vancouver
Škreblin Kirbiš I. Međunarodno iskustvo kao mogući prediktor sklonosti studenata prema emigraciji. Obnovljeni život [Internet]. 2019 [pristupljeno 24.08.2019.];74.(2.):233-248. https://doi.org/10.31337/oz.74.2.7
IEEE
I. Škreblin Kirbiš, "Međunarodno iskustvo kao mogući prediktor sklonosti studenata prema emigraciji", Obnovljeni život, vol.74., br. 2., str. 233-248, 2019. [Online]. https://doi.org/10.31337/oz.74.2.7

Sažetak
Kroz međunarodna iskustva studenti stječu mnoga znanja i vještine te postaju vrijedan potencijalni resurs za oporavak hrvatskoga gospodarstva. No, pitanje je jesu li zbog svoje veće konkurentnosti i novih pogleda nakon završetka studija skloniji ostati u Hrvatskoj ili tražiti posao u inozemstvu. U radu se na uzorku od 118 studenata ekonomije istražuje sklonost emigraciji te stavovi povezani s emigracijom i prošlo međunarodno iskustvo kao mogući prediktori namjere života i rada u inozemstvu. Rezultati ukazuju na to da je 20% studenata sklono emigraciji, njih 30% neodlučno je, a 50% nije sklono emigraciji. Emigraciji su skloniji studenti koji imaju negativniji opći stav prema Hrvatskoj i koji povoljnijima procjenjuju privlačne čimbenike, odnosno ukupne prilike u inozemstvu. Kada se analiziraju pojedinačni potisno–privlačni čimbenici, rezultati ukazuju na to da je najvažniji prediktor sklonosti emigraciji procjena prilika za posao. Studenti koji prilike za posao doživljavaju povoljnijima u inozemstvu u odnosu na Hrvatsku, koji imaju negativniji opći stav prema Hrvatskoj te imaju bogatije međunarodno iskustvo skloniji su emigraciji. Proizlazi da je iznimno važna strategija zadržavanja mladih visokoobrazovanih s međunarodnim iskustvom upravo kreiranje prilika za posao.

Ključne riječi
emigracija; međunarodno iskustvo; potisni čimbenici; privlačni čimbenici

Hrčak ID: 219970

URI
https://hrcak.srce.hr/219970

[engleski]

Posjeta: 132 *