1. UVOD
Gradovi smješteni na obali Jadranskog mora privlače velik broj turista tijekom ljetnih mjeseci. Povećanjem broja turista, uzimajući u obzir i broj lokalnog stanovništva, gradovi postaju prenapučeni, što se negativno odražava na promet, pogotovo cestovni. U pogledu cestovnog prometa tu se prije svega misli na ponudu parkirnih mjesta koja nude pojedini gradovi smješteni na obali mora. Turisti na najrazličitije načine mogu doći do svoje destinacije, bilo autobusom, taksijem ili unajmljivanjem automobila. Posljednje navedeno, unajmljivanje automobila ili, popularno, rent a car, nalazi svoju korist u velikom broju korisnika koji na određenu destinaciju dolaze zrakoplovom te nakon toga nastavljaju svoje putovanje automobilom. Stoga gradovi na obali moraju imati adekvatnu ponudu parkirnih mjesta za smještaj sve većeg broja automobila koji dolaze u vrijeme turističke sezone, a koja bi trebala biti nerijetko višestruko veća od izvansezonske potražnje.
Grad Krk središte je istoimenog otoka te poznato turističko središte koje tijekom ljetnih mjeseci doživljava velik porast broja vozila koja ulaze u sam centar grada u potrazi za parkirnim mjestima, pa zbog nedostatka parkirnih mjesta stvaraju prometna zagušenja u samom centru grada. Navedeno se negativno održava na okoliš, ali i na lokalno stanovništvo, ne samo zbog ispušnih plinova već i zbog zagađenja bukom koju proizvode vozila.
Cilj rada je da se kroz utvrđivanje broja postojećih parkirnih mjesta kojima Grad Krk raspolaže i mogućnošću izgradnje garaže prikaže nekoliko varijanti s kojima bi Grad Krk ublažio problem parkiranja u svom središtu.
2. OPĆE ZNAČAJKE GRADA KRKA
Grad Krk nalazi se na istoimenom otoku smještenom na sjevernom Jadranu, u središtu Kvarnerskog zaljeva. Na otoku Krku nalazi se i Zračna luka Rijeka koja je udaljena svega 30 km, a koja unatrag pet godina bilježi stalni porast broja putnika (2018. godine broj putnika iznosio je 183.606, kao što je to vidljivo u tablici 1).
| GODINA | UKUPNO |
|---|---|
| 2014. | 106.235 |
| 2015. | 139.718 |
| 2016. | 145.297 |
| 2017. | 142.111 |
| 2018. | 183.606 |
Izvor: http://rijeka-airport.hr/pages/sub/25/doc_hr/mjesecni-tijek-putnika-i-operacija-zrakoplova-2011-2019---sijecanj.pdf, 8. 2. 2019.
Grad Krk sastoji se od 15 naselja te prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. g. u njemu živi 6281 stanovnik u 2380 kućanstava, odnosno 2355 stanova. (https://www.dzs.hr/, 8. 2. 2019.)
Područje Grada Krka obuhvaća prostor od 110,41 km² na kopnu, što iznosi oko 3,07 % ukupne površine teritorija Primorsko-goranske županije i površinu od 152,27 km² morskog dijela. Duljina obalne linije Grada Krka je 62,50 kilometara. S kopnom je povezan 1430 m dugačkim Krčkim mostom izgrađenim 1980. godine. (Host et al., 2016:18)
3. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
U nastavku se opisuje cestovni promet što uključuje ceste koje se nalaze na području Grada Krka. Također, opisuju se parkirališni prostori te turistički promet koji je od velike važnosti i temelj nužnosti povećanja broja parkirnih mjesta u samome gradu.
3.1. Cestovni promet
Do Grada Krka dolazi se državnom cestom D102 koja prolazi cijelim otokom Krkom i županijskom cestom Ž5131 i Ž5106 koja služi kao pristupna cesta samom središtu grada.
Izvor: obrada autora prema http://www.arkod.hr/, 11. 11. 2018
Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta (NN 66/15) na području Grada Krka nalaze se sljedeće javne ceste:
dio D102 (Šmrika - Krk - Baška) u duljini od 11,2 km
dio D104 (D102 - trajektna luka Valbiska) 10,1 km
Ž5106 (Vrh - Krk) 4,2 km
dio Ž5107 (Kras - D102) 5,3 km
Ž5131 (D102 - Krk - D102) 3,5 km
L58085 (Brzac - Milohnići - Poljica - Bajčići - L58090) 8,8 km
L58086 (L58085 - Linardići - Vrh) 8,3 km
L58087 (D104 - Skrbčići - L58086) 1,3 km
L58088 (Pinezići - D104) 0,7 km
L58090 (Vrh - D102) 3,5 km
L58091 (Kornić - D102) 1,2 km.
Na području Grada se, prema Registru nerazvrstanih cesta, nalazi 137,36 km nerazvrstanih cesta, dakle, ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti, a koje nisu razvrstane kao javne ceste. Registar nije zadovoljavajući (nedostaju detaljni podaci o širinama, opremljenosti, potrebama rekonstrukcije i sl.). Nerazvrstane ceste na području Grada obuhvaćaju ulice (ceste u naselju), seoske ceste i putove (ceste u selu i među zaselcima), poljske putove (pristup poljoprivrednom i šumskom zemljištu) i ceste koje spajaju dva naselja (Blečić et al., 2015:26) .
Mreža nerazvrstanih cesta je, osim unutar samog Krka, mahom substandardna: profili su uski i bez nogostupa, s neadekvatnim trasiranjem (oštri zavoji, slabo pregledna križanja, vijugavost). No, s obzirom na malu veličinu naselja, posljedična sporost vožnje i mala protočnost prometnica, osim neudobnosti, ne predstavljaju primjetan problem za odvijanje života u naseljima. Spomenuti nedostaci izraženiji su u mjestima značajnijeg sezonskog karaktera (osobito Kornić i Pinezići), gdje su neplanski građene prometnice izložene velikom prometnom opterećenju u ljetno doba, pa mogu predstavljati ograničavajući faktor za daljnje širenje naselja te podizanje kvalitete života i unapređenje turističke ponude. Navedeni problemi javljaju se i u nekim od rubnih dijelova mjesta Krk, ali u manje izraženoj mjeri. (Blečić et al., 2015:26)
| GODINA | Ž5131 | |
|---|---|---|
| PGDP | PLDP | |
| 2013. | 4329 | 9271 |
| 2014. | 4382 | 9388 |
| 2015. | 4549 | 9664 |
| 2016. | 4847 | 10137 |
| 2017. | 5178 | 10773 |
Izvor: Brojenje prometa na cestama Republike Hrvatske 2013., 2014., 2015., 2016., 2017.
Prema prethodnoj tablici može se vidjeti prosječni godišnji dnevni promet (PGDP) i prosječni ljetni dnevni promet (PLDP) vozila koja ulaze u Grad Krk s DC102 na ŽC5131 u razdoblju od 2013. do 2017. godine. Prosječni ljetni dnevni promet u navedenom se razdoblju povećao za oko 1500 vozila, dok u istom razdoblju prosječni godišnji promet u istom razdoblju bilježi povećanje za oko 800 vozila.
Na temelju navedene tablice može se zaključiti da Grad Krk bilježi konstantan porast broja vozila koja ulaze u grad, međutim, kako na temelju brojenja nije jasno o kojim je vozilima riječ, te se njihov broj povećava iz godine u godinu, nije moguće napraviti analizu potražnje za parkiranjem na području obuhvata.
3.2. Parkirališni prostori
Brz porast stupnja motorizacije doveo je do problema u normalnom odvijanju prometa općenito. Taj problem naročito je istaknut kod stacionarnog prometa, a posebice u strogom centru gradova, budući da su tamo u pravilu koncentrirani najatraktivniji sadržaji koji privlače dodatni promet.
S obzirom na to da je u središtima gradova, posebice u starim dijelovima gradova, mali omjer između prometnih površina i površina zauzetih zgradama, uz već spomenutu atraktivnost gradskog središta, najveći problemi dinamičkog i stacionarnog prometa bit će u tim zonama grada.
Ponuda parkirnih mjesta na javnim parkiralištima Grada Krka definirana je Odlukom o uređenju prometa u Gradu Krku, te su kao javna parkirališta određena sljedeća:
Parkiralište Centar (52 PM + 5 PM za invalide);
Parkiralište Robna kuća (114 PM + 5 PM za invalide);
Parkiralište Kružni tok (158 PM + 6 PM za invalide); i
Parkiralište Portapižana (61 PM + 3 PM za invalide + 8 PM za motocikle).
Ukupno 412 PM.
Izvor: obrada autora prema https://geoportal.dgu.hr/, 27. 11. 2018
Provođenje naplate parkiranja vrši se na temelju Odluke o organizaciji i načinu naplate parkiranja. Ovom Odlukom određene su parkirališne površine, organizacija, način korištenja i način naplate, te nadzor nad parkiranjem vozila na javnim parkiralištima s naplatom na području Grada Krka.
Na stalnim javnim parkiralištima parkiranje se naplaćuje od 1. lipnja do 30. rujna, u vremenu od 8.00 do 22.00 sata. Za korištenje javnih parkirališta korisnik mora imati parkirališnu kartu koja se izdaje kao dnevna ili satna. Dnevna vrijedi od trenutka izdavanja do istog vremena u prvom sljedećem danu, dok se za kraće vrijeme korištenja parkirališta dnevna karta izdaje kao jednosatna ili višesatna. Ako korisnik parkirališta ne kupi parkirališnu kartu smatra se da je preuzeo dnevnu koju je dužan platiti u roku od osam dana. Osim toga, korisnik parkirališta mora u roku od 15 minuta od parkiranja vozila valjanu parkirališnu kartu vidljivo istaknuti s unutarnje strane vjetrobranskog stakla ili se smatra da je pristao preuzeti dnevnu kartu. (Odluka o uređenju prometa) .
Cijena parkirališne karte po satu na svim stalnim javnim parkiralištima s naplatom u gradu Krku iznosi 7,00 kn, dok je dnevna procijenjena na 98,00 kn.
Naplata parkiranja provodi gradska komunalna tvrtka VECLA d. o. o. Krk na temelju ugovora o povjeravanju poslova organizacije i naplate parkiranja na privremenim parkirnim površinama u gradu Krku.
3.3. Turistički promet
Budući da je grad Krk prije svega turistički grad, u kojem se tijekom ljetnih mjeseci povećava broj ljudi koji obitavaju u gradu, u ovom poglavlju prikazat će se kretanje prometa turista od 2015. do 2018. godine. U promatranom razdoblju prikazat će se dolasci i noćenja turista u Gradu Krku.
| Dolasci | Noćenja | |
|---|---|---|
| 2015. | 180.203 | 1.055.540 |
| 2016. | 196.290 | 1.135.190 |
| 2017. | 215.958 | 1.264.827 |
| 2018. | 229.938 | 1.317.312 |
Izvor: http://www.krk.hr/Iz_Rada_Turisticke_Zajednice/Statistika, 8. 2. 2019.
Kako se može vidjeti na prethodnoj tablici, broj dolazaka turista u Grad Krk je od 2015. godine u stalnom porastu, povećan u razdoblju od tri godine za 50 000 dolazaka. Broj noćenja gostiju u istom razdoblju također je imao porast za skoro 300 000 noćenja.
4. PRIJEDLOZI VARIJANATA ZA RJEŠAVANJE PROBLEMA PARKIRANJA U GRADU KRKU
U nastavku se prikazuju tri varijante koje povećavaju broj parkirnih mjesta u samom centru grada, te na taj način utječe na smanjenje gužve, ispušnih plinova i buke, odnosno pozitivno utječe na cjeloukupni promet u samom centru grada.
4.1. Varijanta 1
U Varijanti 1 predlaže se izgradnja garažno-parkirnog objekta (u daljnjem tekstu GPO) u jednom dijelu postojećeg parkirališta „Robna kuća“, koji bi se sastojao od prizemlja, prve i druge etaže. Prizemlje i prva etaža bili bi rezervirani za 106 parkirnih mjesta (PM), dok bi druga etaža obuhvaćala oko 1000 m² poslovnog prostora, a ostala površina iskoristila bi se za uređenje zone parka i pješački prolaz od centra do gradskog groblja.
Predmetni objekt (garažno-parkirni objekt, poslovni prostor i park) smjestio bi se na postojećim česticama k. č. br. 3194/3, 3194/4, 3195/1, 3195/2, 3195/3, 3196//3, a njen točan oblik i veličina vidljiv je na sljedećoj slici.
Izvor: obrada autora prema https://oss.uredjenazemlja.hr/public/cadServices.jsp?action=dkpViewerPublic, 29. 9. 2018.
Uklanjanjem postojećih 56 parkirnih mjesta na postojećem parkiralištu kod Robne kuće i izgradnjom garažno-parkirnog objekta koji bi obuhvaćao 106 parkirnih mjesta dobilo bi se 50 parkirnih mjesta više u odnosu na postojeće stanje parkirališta.
Predložona tlocrtna površina GPO-a je 1600 m². Dužina GPO-a u najdužem dijelu iznosi 75 m, a u najširem dijelu iznosi oko 36 m. Visina garaže iznosi 2,50 m. Korisnicima garaže ulazak će biti omogućen iz Ulice Stjepana Radića preko rampe koja će ih voditi na prvu etažu, gdje će se u potrazi za parkirnim mjestom moći spustiti u prizemlje, gdje će se nalaziti i izlazna rampa. Izlaz iz garaže trebao bi biti organiziran tako da se vozila kroz pristupnu cestu priključuju na Ulicu Stjepana Radića te se na taj način udaljavaju od centra grada.
Danas se do područja na kojem će se smjestiti GPO dolazi jednosmjernom cestom koja prolazi kroz centar grada. Kako bi se izbjeglo u ljetnim mjesecima da vozila koja namjeravaju parkirati u GPO-u prolaze kroz centar grada, gdje bi se dodatno stvorile gužve, potrebno je učiniti rekonstrukciju, tako da se cesta koja vodi prema izlazu s područja centra grada pretvori u dvosmjernu cestu, što bi imalo učinak rasterećenja samog centra grada od vozila koja ulaze u garažu.
Izvor: obrada autora prema www.geoportal.dgu.hr, 12. 11. 2018.
Postojeća jednosmjerna Ulica Stjepana Radića ima sve uvjete da se rekonstruira u dvosmjernu ulicu; na slici 8 prikazuje se moguće prometno rješenje.
Implementacijom varijante 1 odnosno izgradnjom garažno-parkirnog objekta na postojećem parkirališnom prostoru „Robna kuća“ postojeći kapacitet parkiranja povećao bi se za 50 parkirnih mjesta.
4.2. Varijanta 2
U drugoj varijanti, uz izgradnju GPO-a koji bi povećao broj parkirnih mjesta za 102 PM + 4 za osobe s invaliditetom, uklonilo bi se postojeće 71 parkirno mjesto na potezu od benzinske pumpe INA do raskrižja Ulice Stjepana Radića, Vinogradarske i ulice Borik, izuzev 16 parkirnih mjesta za motocikle, dvaju parkirnih mjesta za električne automobile i 12 parkirnih mjesta za potrebe dostave.
Uklanjanjem navedenih parkirnih mjesta postiglo bi se smanjenje zagađenja i smanjenje prometnih zagušenja u samom centru grada.
Implementacijom varijante 2 postojeći kapacitet parkiranja povećao bi se za 35 parkirna mjesta te bi se olakšala komunikacija u samom centru grada. Navedenim ostvarenjem povećava se površina koju su zauzeli automobili u samom centru grada, što otvara mogućnost za implementaciju biciklističke staze kroz sam centar grada.
4.3. Varijanta 3
U trećoj varijanti bi se, uz izgradnju GPO-a koji bi povećao broj parkirnih mjesta za 102 PM + 4 za osobe s invaliditetom, uklonilo 98 parkirnih mjesta na potezu od benzinske pumpe INA do raskrižja Ulice Stjepana Radića, Vinogradarske i ulice Borik i parkiralište koje je pod naplatom, a nalazi se preko puta Robne kuće i broji 27 parkirnih mjesta. Tada bi u samom središtu grada uz Ulicu Stjepana Radića ostalo 16 parkirnih mjesta za motocikle, dva parkirna mjesta za električne automobile i 12 parkirnih mjesta za potrebe dostave, a sva ta parkirna mjesta imaju mogućnost povećanja broja ovisno o budućim potrebama.
Uklanjanjem navedenih parkirnih mjesta postiže se smanjenje zagađenja od ispušnih plinova u centru grada, kao i smanjenje prometne gužve na navedenom potezu. S druge strane, Gradu Krku bi na prostoru sadašnjeg parkirališta koje se nalazi preko puta Robne kuće ponudio dodatni prostor na kojem bi se mogla proširiti turistička ponuda, što bi dovelo do višestruke koristi i za grad i za njegove građane.
Uklanjanjem navedenih parkirnih mjesta oslobodilo bi se oko 1400 m² korisnog prostora koji se može prenamijeniti u neku drugu svrhu.
Implementacijom varijante 3 postojeći kapacitet parkiranja povećao bi se za 8 parkirnih mjesta, što predstavlja neznatno povećanje parkirnih mjesta, te je u odnosu na ostale predložene varijante nepovoljno rješenje.
5. ZAKLJUČAK
Grad Krk, smješten na istoimenom otoku, predstavlja turističko središte koje privlači sve veći broj turista iz godine u godinu, a koje se posebice odražava u ljetnim mjesecima. Povećava se broj populacije u ljetnim mjesecima, a dio turista koji dolaze na Otok Krk zrakoplovom koristi usluge rent a cara za dolazak u centar Grada Krka te time, u nemogućnosti pronalaska parkirnog mjesta, uzrokuju prometna zagušenja. Za prijedlog rješenja koji će zadovoljiti zahtjeve potrebe za parkirnim mjestima predložene su tri varijantne. Optimalna varijanta, odnosno ona koja nudi povećanje parkirnih mjesta, je varijanta jedan koja predstavlja izgradnju garažno-parkirnog objekta, čime bi se ponuda povećala za 50 parkirnih mjesta. Druga varijanta povećava kapacitet za 35 parkirnih mjesta te osim izgradnje garažnog-parkirnog objekta predlaže uklanjanje postojećih parkirnih mjesta, smještenih u samom centru grada. Navedenom implementacijom pojavljuje se mogućnost postavljanja biciklističke staze koja bi prolazila središtem grada. Treća varijanta daje najmanji broj parkirnih mjesta od predloženih varijanti te se veže uz drugu varijantu po pitanju izgradnje biciklističke staze. Navedene varijantne omogućile bi s jedne strane povećanje ponude parkirnih mjesta, a s druge strane bi Grad Krk dobio slobodan prostor koji može iskoristiti za uređenje prostora u neku drugu svrhu (postavljanje biciklističke staze ili pješačke staze). Centar grada bio bi oslobođen vozila koja stvaraju prometna zagušenja i stvaraju ispušne plinove jer bi im pristup za parkiranje u garažnom-parkirnom objektu bio omogućen cestom koja je danas jednosmjerna. Njenom rekonstrukcijom u dvosmjernu cestu izbjegava se prolazak vozila kroz sam centar grada do garažno-parkirnog objekta. Dakle, prijedlogom triju varijantnih rješenja ostvaruje se povećanje broja parkirnih mjesta, iskorištavanje dosadašnjih parkirnih mjesta u površinu za neku drugu svrhu, i, što je najvažnije, rasterećuju se prometnice u samome centru grada, što utječe na smanjenje gužvi, smanjenje ispušnih plinova, buke i pridonosi očuvanju prirode odnosno održivom razvoju.