Skoči na glavni sadržaj

Kriminologija & socijalna integracija : časopis za kriminologiju, penologiju i poremećaje u ponašanju, Vol. 27 No. 1, 2019.

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31299/ksi.27.1.1

Prevalencija i učestalost konzumiranja psihoaktivnih tvari mladih u odgojnim ustanovama – razlike s obzirom na vrstu ustanove i znanje o psihoaktivnim tvarima

Neven Ricijaš orcid id orcid.org/0000-0001-8107-8448 ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za poremećaje u ponašanju
Valentina Kranželić ; Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za poremećaje u ponašanju
Lorena Leskovar ; Gradsko društvo Crvenog križa Krapina

Puni tekst: hrvatski pdf 481 Kb

str. 3-34

preuzimanja: 3.547

citiraj

Sažetak

Istraživanja potvrđuju da adolescenti tijekom odrastanja eksperimentiraju s konzumacijom psihoaktivnih tvari, a glavni motivacijski procesi koji na to utječu vezani su uz želju da se ponašaju u skladu sa socijalnim normama, identitetom koji obilježava individualitet, bijegom od nelagode te samoregulacijom. Stavovi, uvjerenja i znanja o psihoaktivnim tvarima pokušavali su se dovesti u vezu s ponašanjima vezanima uz njihovu uporabu, međutim, rezultati istraživanja pokazuju slabu do umjerenu korelaciju.
Temeljni cilj ovog istraživanja stjecanje je uvida u učestalost konzumacije psihoaktivnih tvari mladih s problemima u ponašanju smještenim u odgojne ustanove, dok su specifični ciljevi istražiti razlike u učestalosti konzumacije s obzirom na vrstu ustanove, kao i s obzirom na razinu znanja o psihoaktivnim tvarima.
U istraživanju su sudjelovala ukupno N=74 mladića smještena u sustavu pravosuđa (39,2%) i socijalne skrbi (60,8%). Dob sudionika kreće se od 14 do 21 godine (Mdob=16,90; SDdob=1,627). Korišteni instrumentarij je, uz osnovne sociodemografske podatke, ispitao znanja o psihoaktivnim tvarima te životnu i godišnju prevalenciju, kao i učestalost konzumiranja.
Rezultati pokazuju nešto učestalije konzumiranje psihoaktivnih tvari mladih smještenih u sustavu pravosuđa, ali i mladih s višom razinom znanja o psihoaktivnim tvarima. Pritom je važno naglasiti da su efekti razlika niski do umjereni. Rezultati su interpretirani u kontekstu drugih domaćih i inozemnih prevalencijskih istraživanja te s obzirom na značaj znanja u kreiranju intervencija prema mladima u području prevencije konzumiranja psihoaktivnih tvari.

Ključne riječi

psihoaktivne tvari; droge; problemi u ponašanju; adolescenti; odgojna ustanova

Hrčak ID:

222204

URI

https://hrcak.srce.hr/222204

Datum izdavanja:

1.7.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.565 *