hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu

Stjepan BALOBAN ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marijana KOMPES ; Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Silvija MIGLES ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (439 KB) str. 355-384 preuzimanja: 97* citiraj
APA 6th Edition
BALOBAN, S., KOMPES, M. i MIGLES, S. (2019). Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu . Bogoslovska smotra, 89 (2), 355-384. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/223157
MLA 8th Edition
BALOBAN, Stjepan, et al. "Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu ." Bogoslovska smotra, vol. 89, br. 2, 2019, str. 355-384. https://hrcak.srce.hr/223157. Citirano 04.04.2020.
Chicago 17th Edition
BALOBAN, Stjepan, Marijana KOMPES i Silvija MIGLES. "Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu ." Bogoslovska smotra 89, br. 2 (2019): 355-384. https://hrcak.srce.hr/223157
Harvard
BALOBAN, S., KOMPES, M., i MIGLES, S. (2019). 'Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu ', Bogoslovska smotra, 89(2), str. 355-384. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/223157 (Datum pristupa: 04.04.2020.)
Vancouver
BALOBAN S, KOMPES M, MIGLES S. Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu . Bogoslovska smotra [Internet]. 2019 [pristupljeno 04.04.2020.];89(2):355-384. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/223157
IEEE
S. BALOBAN, M. KOMPES i S. MIGLES, "Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu ", Bogoslovska smotra, vol.89, br. 2, str. 355-384, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/223157. [Citirano: 04.04.2020.]

Sažetak
U radu pod naslovom »Kriza solidarnosti i desolidarizacija u hrvatskom društvu« autori uspoređuju rezultate triju empirijskih istraživanja (1999., 2008. i 2017.) međunarodnog projekta »Europsko istraživanje vrednota« (EVS) u odnosu na krizu solidarnosti i desolidarizaciju u hrvatskom društvu. Polazeći od postavljenog koncepta i dobivenih rezultata u valu istraživanja EVS – 2008. te događanja u hrvatskom društvu nakon te godine postavljene su tri hipoteze. Nakon opširnog uvoda, u kojem se ukazuje na aktualnost rasprave o krizi solidarnosti i desolidarizaciji u Europi te na povijest proučavanja solidarnosti pod teološkim vidom u Hrvatskoj u posljednjim desetljećima, slijedi prema postavljenim hipotezama analiza rezultata. Na osnovi dobivenih rezultata za Hrvatsku analiza će biti provedena u tri točke: socijalna distanca, zabrinutost za životne uvjete pojedinih kategorija ljudi i Crkva i socijalni problemi. U prvoj točki Socijalna distanca analiziraju se podatci koji su dobiveni u odnosu na kategorije ljudi koje hrvatski ispitanici ne bi željeli imati za susjede kao i procjena vlastitih stavova o imigrantima i useljenicima. Druga točka (Ne)zabrinutost za životne uvjete pojedinih kategorija ljudi ujedno je i središnja točka ovoga rada u kojoj se mjeri solidarnost u odnosu na zabrinutost za životne uvjete određenih kategorijaljudi: ljudi u susjedstvu, regiji, zemljaka i Europljana, svih ljudi na svijetu, starijih ljudi, nezaposlenih, imigranata, te bolesnih i nemoćnih u Hrvatskoj. Treća točka pod naslovom Crkva i socijalni problemi analizira iznimno važno pitanje u hrvatskoj Crkvi i društvu, a to je koliko Katolička crkva u Hrvatskoj prema mišljenju hrvatskih građana odgovara na socijalne probleme u Hrvatskoj, odnosno koliko je ona prepoznata po svojem socijalnom nauku. U opširnom se zaključku najprije ukazuje na činjenicu da tematika solidarnosti i desolidarizacije društva u Hrvatskoj ne samo da nema važno mjesto u javnim raspravama nego one nisu predmetom širih znanstvenih rasprava u odnosu na brze promjene koje se događaju u hrvatskom društvu. U tom kontekstu teološke rasprave o solidarnosti u Hrvatskoj kao i analiziranje solidarnosti i desolidarizacije unutar Projekta EVS dobivaju još veće značenje i mogu poslužiti za širu interdisciplinarnu raspravu o toj tematici u hrvatskom društvu. Rezultati istraživanja pokazuju da u odnosu na socijalnu distancu u Hrvatskoj ni- je došlo do znatnijih promjena, naime, pokazalo se da većina kategorija socijalne distance komparativno varira s tendencijom pada u 2017. godini. U radu se također konstatira da je u odnosu na 2008. godinu uočljiv blaži porast onih ispitanika koji smatraju da Crkva daje adekvatne odgovore na socijalne probleme, a oni ispitanici koji tjedno pohađaju misu u najvećem postotku to potvrđuju. Važan rezultat je taj da je prema istraživanju 2017. godine zaustavljen daljnji nastavak desolidarizacije hrvatskoga društva konstatiran u istraživanju 2008. godine. Usprkos trendovima koji pokazuju da se u proteklom razdoblju proces desolidarizacije hrvat- skoga društva nije nastavio produbljivati, pogrešno bi bilo zaključiti da je hrvatsko društvo izašlo iz krize solidarnosti. U odnosu na daljnji smjer razvoja Hrvatske potrebno je na različite načine jačati solidarnost. Prema autorima teološko-crkveni doprinos u jačanju solidarnosti u hrvatskom društvu proizlazi iz temeljnih postavaka socijalnog nauka Crkve. Riječ je o razvijanju svijesti uzajamnosti na individualnoj i društvenoj razini kao ključne moralne kategorije na temelju koje se može razvijati solidarnost kao vrlina i, osobito, solidarnost kao moralno i socijalno načelo u javnom životu.

Ključne riječi
solidarnost; desolidarizacija; socijalna distanca; uzajamnost; zabrinutost za životne uvjete; Crkva i socijalni problemi.

Hrčak ID: 223157

URI
https://hrcak.srce.hr/223157

[engleski]

Posjeta: 228 *