hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva: mogućnosti i poteškoće

Stjepan BALOBAN ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Gordan ČRPIĆ   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7951-8141 ; Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska
Silvija MIGLES ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (433 KB) str. 443-468 preuzimanja: 130* citiraj
APA 6th Edition
BALOBAN, S., ČRPIĆ, G. i MIGLES, S. (2019). Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva: mogućnosti i poteškoće . Bogoslovska smotra, 89 (2), 443-468. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/223164
MLA 8th Edition
BALOBAN, Stjepan, et al. "Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva: mogućnosti i poteškoće ." Bogoslovska smotra, vol. 89, br. 2, 2019, str. 443-468. https://hrcak.srce.hr/223164. Citirano 29.10.2020.
Chicago 17th Edition
BALOBAN, Stjepan, Gordan ČRPIĆ i Silvija MIGLES. "Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva: mogućnosti i poteškoće ." Bogoslovska smotra 89, br. 2 (2019): 443-468. https://hrcak.srce.hr/223164
Harvard
BALOBAN, S., ČRPIĆ, G., i MIGLES, S. (2019). 'Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva: mogućnosti i poteškoće ', Bogoslovska smotra, 89(2), str. 443-468. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/223164 (Datum pristupa: 29.10.2020.)
Vancouver
BALOBAN S, ČRPIĆ G, MIGLES S. Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva: mogućnosti i poteškoće . Bogoslovska smotra [Internet]. 2019 [pristupljeno 29.10.2020.];89(2):443-468. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/223164
IEEE
S. BALOBAN, G. ČRPIĆ i S. MIGLES, "Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva: mogućnosti i poteškoće ", Bogoslovska smotra, vol.89, br. 2, str. 443-468, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/223164. [Citirano: 29.10.2020.]

Sažetak
Rad pod naslovom »Supsidijarni razvoj hrvatskoga društva. Mogućnosti i poteškoće« aktualizira problematiku razvoja hrvatskoga društva pod vidom supsidijarnosti. Dok se unutar razvoja i funkcioniranja Europske unije sve više raspravlja o ulozi i značenju načela supsidijarnosti, u hrvatskom društvu je tematika supsidijarnosti unutar civilnih rasprava o društvu praktički nepoznata. U tom kontekstu još su važnije teološko-crkvene rasprave o supsidijarnosti, kojima se hrvatski socijalni etičari bave pod teorijskim i praktičnim vidom. Prva točka »Teoretsko pozicioniranje: pojam, značenje i aktualnost supsidijarnosti« ukazuje na doprinos socijalnog nauka Crkve primijeni supsidijarnosti u društvu te, osobito, na aktualnost supsidijarnosti u razvoju europskog društva. To je kontekst unutar kojeg valja raspravljati o doprinosu načela supsidijarnosti razvoju hrvatskog društva. Ona je ujedno izričaj čovjekove slobode i omogućuje čovjeku pojedincu da prakticira svoju slobodu preuzimanjem odgovornosti te da aktivno sudjeluje u razvoju društva. Supsidijarnost stoga pruža niz nadahnuća za obnovu društvenih struktura te jačanje uloge pojedinaca i skupina u odgovornom promicanju općeg dobra. Druga točka »(Ne)poznavanje supsidijarnosti u hrvatskom društvu« predstavlja prvo empirijsko istraživanje o supsidijarnosti u Hrvatskoj, provedeno u prosincu 2009. godine. Rezultati tog istraživanja ukazuju na nepoznavanje i pojma i sadržaja načela supsidijarnosti u hrvatskom društvu. To, s jedne strane, ukazuje na potrebu temeljitijeg upoznavanja načela supsidijarnosti i, s druge strane, na poteškoće u praktičnoj primjeni supsidijarnosti na razvoj hrvatskog društva. Unutar projekta Europsko istraživanje vrednota (EVS) hrvatski istraživački dosad nisu obrađivali pitanje supsidijarnosti. U ovom radu se to čini na temelju triju valova EVS-a – 1999., 2008., i 2017., te na temelju empirijskog istraživanja (2009.) vođenog unutar projekta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Supsidijarnost u hrvatskom društvu. Tome je posvećena treća točka pod naslovom »Sposobnost preuzimanja odgovornosti«. Naime, jedna od važnih značajki supsidijarnog ponašanja jest sposobnost pojedinca preuzeti odgovornost za rješavanje pitanja i problema u društvu. Ovdje se na temelju spomenutih empirijskih istraživanja raspravlja o tome postoji li u hrvatskom društvu takva supsidijarna pretpostavka i to u odnosu na različite razine preuzimanja odgovornosti. U Zaključku se pokazuju da su dvije hipoteze potvrđene, a dvije nisu. Nije se potvrdila hipoteza da se u Hrvatskoj dogodio pomak prema osobnoj odgovornosti i privatnim inicijativama. Također se nije potvrdila hipoteza da su mlađi i obrazovaniji ljudi spremniji na preuzimanje odgovornosti. Naprotiv, potvrđena je hipoteza da je sloboda važan čimbenik za preuzimanje odgovornosti kao i hipoteza da se političke preferencije ne povezuju s gospodarskim pitanjima i funkcioniranjem ekonomije. Iako je, s jedne strane, rad pokazao da u odnosu na supsidijarni razvoj hrvatskog društva dijagnoza nije najbolja, s druge strane, rezultati su pokazali da je otprilike jedna trećina populacije spremna na pozitivnu promjenu u tom smjeru. Taj dio populacije ujedno predstavlja neiskorišteni potencijal koji će podržati ozbiljnu reformu državne uprave i lokalne samouprave pod supsidijarnim vidom, reformu koja bi više od deklarativnog omogućila realizaciju projekata nužnih za cjeloviti razvoj čovjeka i društva.

Ključne riječi
supsidijarnost; socijalni nauk Crkve; empirijsko istraživanje; supsidijarni razvoj društva; sloboda i odgovornost; supsidijarna praksa.

Hrčak ID: 223164

URI
https://hrcak.srce.hr/223164

[engleski]

Posjeta: 297 *