Uvod
1.
Eponim je riječ grčkoga podrijetla i prvotno znači ‘naslovnik’, prvi arhont u Ateni po kome se zvala godina njegove vlade; u Sparti prvi efor, u Argu vrhovna svećenica Herina hrama; eponimima je nazivano i 10 antičkih heroja po kojima su dobile svoja imena atenske file” (Klaić 2002: 385). Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva daje isto značenje (1.) te dodaje „2. ličnost koja daje čemu svoje ime, po kojoj je što nazvano, npr. neki period, pokret, teorija, ili kakva zemlja, geografska ili društvena jedinica; 3. ime koje se daje nekom periodu, znanstvenom otkriću itd.; 4. danas se eponim zove onaj po čijem se imenu naziva kakvo historijsko razdoblje, književni pravac ili postupak u kojoj vještini; 5. prezime s osobitim značenjem” (Simeon 1969: 317). Iz definicija proizlazi da je naziv eponim dvoznačan: može značiti i imenodavatelja i imenoprimatelja. Može se, međutim, reći da se značenje eponima u smislu imenodavatelja u hrvatskome jeziku postupno gubi, odnosno da eponim kao izraz izveden iz imena neke osobe danas prevladava. U ovome se radu bavimo eponimima u smislu imenoprimatelja, odnosno eponimnim nazivima.
Hrvatske je eponime skupio i opisaoMršić (2000), dok seRavlić (2007) bavio eponimima u dvama područjima. Engleskih je rječnika eponima mnogo više, najbrojniji su rječnici medicinskih eponima. Eponimi u općoj uporabi u engleskome jeziku kao i najpoznatiji eponimi iz različitih stručnih područja mogu se naći, na primjer, u sljedećim rječnicima:Hendrickson (1988),Beeching (1979),Douglas (1990),Manser (1996) teFreeman (1997). Eponimi iz engleskoga odnosno hrvatskoga jezika prirodnih i tehničkih znanosti nisu skupljeni u specijalističkim eponimnim rječnicima, nego su uključeni u terminološke rječnike pojedinih znanstvenih područja.
Imenodavatelji i imenoprimatelji
2.
Imenoprimatelj može biti bilo što: osoba, stvar, pojam, postupak, narod, grad, institucija, razdoblje, književni pokret, vjera, sljedba, teorija (Mršić 2000: 6). Imenodavatelj je u užem smislu, pak, najčešće stvarna osoba, a u širem smislu to može biti narod, država, grad, svaki toponim, i u najširem smislu, sve što nosi ime. Tako među tehničkim nazivima osim najbrojnijih eponimnih naziva nastalih od vlastitih imena osoba, nailazimo i na primjere eponima nastalih od imena gradova (Geneva mechanism /mehanizam malteškoga križa), organizacija ili poduzeća (Vickers hardness /Vickersova tvrdoća) ili trgovačkih imena (Kevlar fibers / kevlarska vlakna).
Eponimi mogu imati pozitivno i negativno značenje. Eponimi s negativnim značenjem česti su u društvenim znanostima i djelatnostima, posebice u politici, dok u prirodnim i tehničkim znanostima eponimi uvijek imaju pozitivno značenje: predstavljaju najviši izraz priznanja nekoj osobi (Ravlić 2007: 7). Mnoge se pojave, procesi i izumi u prirodnim i tehničkim znanostima nazivaju imenima znanstvenika koji su zaslužni za otkriće odnosno prvo opisivanje tih pojava ili procesa. To su, primjerice, nazivi mjernih jedinica, fizikalnih zakona i načela te matematičkih izraza (npr. formula i jednadžba). Dio su tehničkoga nazivlja i eponimi kojima se imenuju neki postupci ili ispitivanja kao i nazivi tehničkih konstrukcija i uređaja, nastali prema imenima izumitelja ili konstruktora.
Veza između imenodavatelja i imenoprimatelja može biti izravna, posredna ili proizvoljna (Mršić 2000: 7). Kod eponima koje susrećemo u leksiku prirodnih i tehničkih znanosti veza se s imenodavateljem uglavnom ne gubi, štoviše, najbrojniji su primjeri eponima s izravnom vezom između imenodavatelja i imenoprimatelja. Izravna veza ukazuje na to da je imenodavatelj u „aktivnom, tj. izravnom odnosu s imenoprimateljem”, tj. svojom je djelatnošću izravno zaslužan za neki izum ili otkriće. Ravlić s tim u vezi naglašava i bitnu funkciju eponima kao iznimno važnoga priznanja imenodavatelju za njegove znanstvene doprinose (Ravlić 2007: 17). Ipak, eponimi su priznanje samo pojedinim znanstvenicima. U medicinskome su nazivlju, na primjer, eponimi iznimno učestali, međutim, u tim je nazivima vrlo često samo jedan imenodavatelj iako je riječ o otkriću koje je zapravo posljedica brojnih istraživanja provedenih tijekom duljega razdoblja, pa je za otkriće zaslužno više znanstvenika ili liječnika, a ne samo onaj posljednji koji je postao imenodavateljem. Također, čini se da priznanje da budu imenodavateljima doživljavaju znanstvenici koji su svoj rad odnosno otkriće objavili u poznatijem časopisu i na svjetskome jeziku, a određenu ulogu u stvaranju novoga eponimnog naziva ima i politika (Woywodt i Matteson 2007: 424). Očito je da povijest nudi primjere znanstvenika i u ostalim područjima čiji doprinos razvoju civilizacije, zbog različitih okolnosti i iz različitih razloga, nije doživio nikakvo priznanje ili je za njihova postignuća zasluge uzeo netko drugi i postao imenodavateljem. Tako među tehničkim invencijama poznajemo Bunsenov, a ne Faradayev plamenik. Naime, plamenik koji služi kao izvor topline, i danas dio standardne laboratorijske opreme, izum je Michaela Faradaya (1791. – 1867.) koji je njemački kemičar Roberts Bunsen (1811. – 1899.) tek usavršio i popularizirao.
Nekoliko naziva pokazuje da se veza između imenodavatelja i imenoprimatelja ipak izgubila te eponim u jednome jeziku nije eponim u drugome: engleski eponimni naziv Westinghouse brake ima hrvatsku istovrijednicu zračna kočnica (željeznička), a Geneva mechanism u hrvatskome jemehanizam malteškoga križa. Obrnuto, hrvatski je eponim Siemens-Martinova peć na engleskome najčešće open-hearth furnace,[1] naziv, dakle, opisuje izgled peći, a rendgenska zraka u engleskome nosi naziv koji je stvorio sam Röntgen, tj. x-ray.[2]
Prijenos eponima iz jednoga u drugi jezik, odnosno njegovo prihvaćanje u drugome jeziku ovisi o različitim čimbenicima. Hrvatski su nazivi često preuzimani iz njemačkoga jezika kao tradicionalnoga jezika strojarstva: mehanizam malteškoga križa ili kraće malteški križ (njem. das Malteserkreuzgetriebe) naprava je koja proizvodi rotacijsko gibanje, a izgledom podsjeća na odličje Malteškoga reda, pa otuda naziv mehanizma u njemačkome i hrvatskome jeziku. Engleski, pak, naziv Geneva mechanism počiva na činjenici da je taj mehanizam za primjenu u mehaničkim satovima izumio proizvođač satova iz Ženeve. Kad je riječ o engleskome eponimu Westinghouse brake, odabir neeponimnoga naziva u hrvatskome jeziku može se objasniti sociološkim razlozima: za hrvatsko je okružje u trenutku stvaranja naziva osoba američkoga inženjera Westinghousea očito bila manje važna od načina funkcioniranja nove vrste kočnice, pa je nova naprava nazvana zračnom kočnicom.
Postojanost eponimnih naziva
3.
O postojanosti eponima, tj. pitanju hoće li koji eponim uvijek biti u uporabi, može se općenito reći da je velika većina eponima koji se susreću u temeljnim disciplinama prirodnih i tehničkih znanosti uglavnom stalna i da neće nestati iz uporabe. Za one, pak, eponime koji označuju, primjerice, tehničke izume ili uređaje koji s vremenom zastarijevaju zbog novih tehničkih otkrića koja ih zamjenjuju može se pretpostaviti da će izaći iz aktivne uporabe i da će ostati tek dio povijesti tehničkoga razvoja. U tome smislu eponimi ipak imaju važnu kulturološku i sociološku funkciju.
Zanimljiv je primjer engleskoga eponima Vernier caliper, čije su hrvatske istovrijednice neeponimni nazivi kljunasto mjerilo ili pomično mjerilo, ali i eponimi nonius ili nonij. Naziv kljunasto mjerilo temelji se na izgledu mjerila, dok naziv pomično mjerilo govori o načinu rada mjerila. Eponimni nazivi nonius/nonij nastali su prema portugalskome matematičaru Pedru Nuñesu, latinskim imenom Petrus Nonius (1502. – 1578.), koji je konstruirao pomičnu mjernu ljestvicu koja je prethodila Vernierovu mjerilu. Do kraja 18. stoljeća i u engleskome se jeziku upotrebljavao naziv nonius, a zatim je francuski matematičar Pierre Vernier (1580. – 1637.) postao imenodavateljem. Osim u hrvatskome jeziku eponim nonius u uporabi je i u još nekim drugim jezicima, npr. der Nonius u njemačkome ili nonius u nizozemskome.
Sinonimni eponimni i neeponimni nazivi
4.
Semantička je analiza pokazala da u obama jezicima usporedno postoje sinonimni eponimni i neeponimni nazivi. Dva su zanimljiva pitanja: prvo, je li u takvim slučajevima riječ o potpunim sinonimima (istoznačnicama) ili djelomičnim sinonimima (bliskoznačnicama), i drugo, koji je naziv – eponimni ili ne-eponimni – bolji za terminološki sustav.
Usporedili smo značenja engleskih parova: babbitt metal –white metal, French wrench –adjustable wrench iYoungʼs modulus –modulus of elasticity. Analiza značenjskih razlika pokazuje da par Youngʼs modulus –modulus of elasticity čine istoznačnice, dok je u slučaju preostala dva primjera riječ od bliskoznačnicama. Babit je, naime, mekana slitina svijetlih boja, bijele ili srebrne, pa otuda i drugi naziv white metal. Isaac Babbitt (1799. – 1862.) patentirao je tu slitinu u prvome redu za presvlačenje ležajeva i u engleskome se naziv babbitt metal uglavnom odnosi na ležajeve. Kasnije je slitina doživjela i širu uporabu u izradi nakita, srebrnoga pribora i ukrasa, stoga se engleski naziv white metal može smatrati djelomičnim sinonimom jer ima šire značenje od babbitt metal. French wrench i adjustable wrench također su bliskoznačnice jer je naziv adjustable wrench zapravo hiperonim, tj. French wrench /francuski ključ jedna je od nekoliko vrsta namjestivih ključeva (adjustable wrench).
Nadalje, nazivi Bernoulliʼs theorem i Bernoulliʼs law u engleskome su jeziku potpuni sinonimi, ali istodobno su i dvoznačni nazivi jer je riječ o dvama imenodavateljima istoga prezimena, a nazivi označuju različite teoreme odnosno zakone. Kontekst će dokinuti dvoznačnost, pa će biti jasno je li riječ o Bernoullijevu teoremu ili zakonu u hidrodinamici nazvanome prema Danielu Bernoulliju (1700. – 1782.) ili o Bernoullijevu teoremu ili zakonu velikih brojeva u matematici nazvanome prema Jacobu Bernoulliju (1654. – 1705.). U hrvatskome je jeziku problem dvoznačnosti riješen dodavanjem informacije, pa se teorem odnosno zakon u matematici uvijek naziva Bernoullijevim teoremom ili zakonom velikih brojeva.
Analiza uporabe sinonimnih naziva Youngʼs modulus (Youngov modul) /modulus of elasticity (modul elastičnosti) u engleskome i hrvatskome znanstvenom diskursu može dati odgovor na pitanje koji je naziv, eponimni ili neeponimni, bolji za terminološki sustav. Smatramo da su za sustav naziva neeponimni nazivi obično bolji jer su transparentni u smislu da se iz samoga izraza može naslutiti značenje naziva, što kod eponima nije slučaj. Eponimni nazivi sami po sebi ne omogućuju zaključivanje o sadržaju naziva, osim ako čitatelj nije dobro upoznat s povijesnim podatcima vezanim uz osobu imenodavatelja i njezinu djelatnost jer upravo su ti podatci najčešće temelj za izbor određenoga imenodavatelja. Nestručnjaci i studenti tehničkih disciplina sigurno će naslutiti značenje naziva modulus of elasticity (modul elastičnosti), dok će značenje sinonimnoga eponimnog naziva Youngʼs modulus (Youngov modul) morati potražiti u stručnoj knjizi ili tehničkome priručniku. Slično vrijedi i za mnoge nazive fizikalnih zakona: zakon loma svjetlosti mnogo više govori o sadržaju naziva od eponima Snellov zakon.[3] I konačno, s jezičnoga stajališta, drugi nam se načini stvaranja novih naziva (izvođenje, slaganje, preobrazba, višerječni nazivi) za usustavljenje nazivlja čine mnogo boljima od eponimizacije.
Osobitosti engleskih eponimnih naziva
5.
Analiza engleskih eponimnih naziva pokazala je neke osobitosti. Eponimi, kao i mnoge druge imenice u engleskome jeziku, mogu doživjeti preobrazbu (conversion) u glagol, npr. babbitt (im., gl.) i diesel (im., gl.). Takva vrsta preobrazbe imenice u glagol vrlo je plodna vrsta tvorbe riječi, posebice u engleskome jeziku struke (v.Kereković (2012). U hrvatskome, pak, jeziku uopće nemamo istovrijednice tih glagola, nego se služimo opisom značenja (presvlačiti bijelom kovinom,napuniti vozilo dizelskim gorivom), kao i u slučaju engleske glagolske imenice nastale slaganjem babbitting (postupak presvlačenja ležajeva bijelom kovinom). Engleski naziv babbit i ostale inačice (babbitt metal,Babbitt metal,Babbitt’s metal i Babbitt) imaju u hrvatskome samo jednu eponimnu istovrijednicu: babit. *Babbittov metal ne upotrebljava se, ali se češće od hrvatskoga eponima babit upotrebljava bijela kovina ibijeli metal.
U slučaju engleskoga jednorječnog eponima diesel (im.) zapažamo da taj naziv u hrvatskome ima jednorječne izraze samo u razgovornome jeziku: dizel (dizelsko gorivo) te dizelaš (vozilo na dizelsko gorivo). Istovrijednice u standardnome jeziku dvorječni su nazivi: Dieselov motor, dizelski motor,dizelsko vozilo,dizelsko gorivo.
Naziv Dieselov motor zahtijeva osvrt na hrvatske nazive za motore koji se temelje na imenu svojih izumitelja: Diesel engine,Otto engine iWankel engine. Različiti su načini pisanja tih naziva u hrvatskome jeziku već popisani i obrađeni sa stajališta tvorbe riječi: dizel motor, Diesel-motor, dizel-motor, dizelmotor, dizelski motor, dizel, dizl, dizlmotor, disl motor, dislmotor, disl, Dieselov motor; Otto-motor, Ottomotor, oto-motor, otomotor, Ottov motor; Wankel-motor, Wankel motor, Wankelmotor, Wankelov motor (Lukenda 1980: 55). Velika je raznolikost i veliko nesnalaženje korisnika sa složenicama, polusloženicama i tuđicama. Lukendinu raspravu dopunio jeStjepan Babić (1981: 61), pa se sažeto može zaključiti sljedeće: ako je riječ o izumu koji pripada nekoj osobi, treba upotrijebiti naziv s pridjevom na -ov/-ev, dakle Dieselov motor, Ottov motor, Wankelov motor. Stručnjaci koji nastoje usustaviti nazivlje u području motora i motornih vozila preporučuju uporabu naziva Dieselov motor. Jezična praksa ipak pokazuje da se naziv dizelski motor upotrebljava češće nego Dieselov motor, pa treba reći da je i taj naziv pravilan (Babić 1981: 61–62) jer pridjev na -ski označuje da je nešto u širem odnosu prema osobi izumitelja, a to u ovome slučaju znači da je riječ o motoru koji radi na dizelsko gorivo, gorivo koje se upotrebljava u Dieselovim motorima.
Sintaktička analiza višerječnih naziva
6.
Ustroj dvorječnih eponima
6.1
Dvorječni se eponimi sastoje od opće osnovne imenice i imenodavatelja u atributnoj funkciji. U engleskim dvorječnim eponimima imenodavatelj stoji u pravilu ispred osnovne imenice, ili u nominativu (Maxwell model) ili u genitivu (Boyleʼs law). Iznimke su obrnutoga redoslijeda imenodavatelja i osnovne imenice, primjerice, nazivi degree Celsius i degree Fahrenheit.[4] Takav je redoslijed u engleskome jeziku rijedak, ali moguć, redoslijed *Celsius degree nepravilan je. Hrvatska je istovrijednica Celzijev stupanj, prva je sastavnica, dakle, imenodavatelj, a zatim slijedi osnovna imenica, ali je u nekim konstrukcijama moguće reći i stupanj Celzija.[5]
Usporedbu ustroja dvorječnih engleskih i hrvatskih eponima prikazujeTablica 1.
Prve dvije vrste ustroja engleskih naziva (Bohrʼs equation /Bohr equation) zapravo su inačice s istim značenjem, ali treba naglasiti da ispred druge inačice u rečenici stoji određeni član (the Bohr equation). Značenje se, pak, eponima u kojemu je imenodavatelj izražen u obliku posvojnoga genitiva (Newtonʼs mechanics /Newtonova mehanika) razlikuje od značenja eponima u kojemu je imenodavatelj izražen kao posvojni pridjev (Newtonian mechanics /njutnovska mehanika): posvojni pridjev govori o izravnoj povezanosti imenodavatelja i opće imenice (pripadnost), dok odnosni pridjev govori o tome da se opća imenica odnosi na imenodavatelja, tj. u nekakvoj je vezi s imenodavateljem (njutnovska mehanika počiva na Newtonovim zakonima). U praksi se oba naziva najčešće odnose na isti pojam. Engleski se eponimi Archimedesʼ screw i Archimedean screw također smatraju sinonimnim nazivima, dok u hrvatskome imamo samo istovrijednicu Arhimedov vijak (*arhimedski vijak). I obrnuto, Euclidean geometry naziva se u hrvatskome euklidskom geometrijom (što je svakako preciznija istovrijednica), ali i Euklidovom geometrijom.
Skraćivanje dvorječnih eponima
6.2.
U praksi je u obama jezicima došlo do skraćivanja nekih dvorječnih eponima. To je skraćivanje očito bilo moguće zahvaljujući tomu što su ti eponimi u znanstvenoj zajednici u iznimno učestaloj uporabi, pa su jednoznačni, tj. stručno čitateljstvo nema sumnji o njihovu značenju. Takvi su eponimi primjerice:
the Lagrangian function / Lagrangeova funkcija → the Lagrangian / lagranžijan
the Laplace operator /Laplaceov operator →the Laplacian /laplasijan
the Jacobian matrix / Jacobijeva matrica →the Jacobian /jakobijan.
Nazivi laplasijan (‘diferencijalni operator koji daje divergenciju gradijenta skalarne funkcijeʼ) i lagranžijan (‘skalarna funkcija koordinata čestica u višečestičnome sustavu i njihovih derivacija koja omogućuje određivanje vremenskoga odvijanja sustavaʼ) popisani su i obrađeni u terminološkoj bazi Struna, područje fizike (http://struna.ihjj.hr/).
Ustroj trorječnih i duljih višerječnih eponima
6.3.
Trorječni i dulji višerječni eponimi nastaju:
a) dodavanjem još jednoga ili više imenodavatelja osnovnoj imenici (equation/jednadžba, theory/teorija)
b) dodavanjem različitih atributa (pridjev (critical/kritični), broj (first/prvi) ili particip prošli u engleskome (averaged) / glagolski pridjev trpni (osrednjen) u hrvatskome) osnovnoj imenici (number/broj, orbit/orbita, model/model, law/zakon)
c) kombiniranjem imenodavatelja (Brinell,Vickers) i neeponimnoga naziva (NN) (hardness test,hardness tester) u engleskome jeziku, dok je u hrvatskome riječ o (i) kombinaciji osnovne imenice (određivanje) i eponimnoga naziva (EN) (Brinellova tvrdoća) u genitivu te (ii) neeponimnoga naziva (određivanje tvrdoće) i eponimnoga naziva (Vickersova metoda) u instrumentalu.
U engleskome je jeziku riječ o jednostavnome sintaktičkom ulančavanju, tj. nizanju različitih vrsta riječi u predatribuciji koje s osnovnom imenicom ostvaruju sintaktičku cjelinu. U hrvatskome jeziku govorimo o atributima kao sintaktičkoj kategoriji koja se pridjeva imenici kako bi ju po čemu odredila, a mogu stajati ispred ili iza imenice. Kako bi objasnio odnose između izraza, hrvatski se jezik koristi padežima, pa tako i hrvatski eponimni nazivi podliježu gramatičkim (sklonidba) i sintaktičkim pravilima hrvatskoga jezika.Tablica 2. usporedno prikazuje sintaktički ustroj trorječnih i duljih engleskih i hrvatskih eponima.
Poteškoće u stvaranju i pisanju višerječnih eponima u hrvatskome jeziku
6.4.
Tipična engleska konstrukcija koja se sastoji od dviju imenica od kojih je prva u predatribuciji (Bohr equation) u hrvatskome je jeziku dovela do pogrešnoga stvaranja istovrijednica te vrste. Naime, u praksi se često susreće nizanje vlastitoga imena i opće imenice, npr. *Brinell metoda,*Venturi cijev,*Charpy bat, katkad i sa spojnicom između imenica, pa nastaju polusloženice *Brinell-metoda,*Venturi-cijev itd. Budući da takvi eponimi izražavaju pripadnost, nema razloga da se u hrvatskome ne poštuju jezična pravila i tvore posvojni pridjevi: Brinellova metoda,Venturijeva cijev. Međutim, vrlo je česta i pravopisna pogreška, tj. odvajanje nastavka -ov/-ev spojnicom, pa se tako u praksi nailazi i na *Bohr-ov model,*Wankel-ov motor umjesto Bohrov model,Wankelov motor.[6]
Semantička klasifikacija eponima
7.
Eponimne nazive u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima dijelimo u sljedeće skupine:
a) nazivi mjernih jedinica (Tablica 3.)
b) nazivi disciplina, sustava, prirodnih i fizičkih pojava i zakona, načela, teorema, postulata, teorija i povezanih pojmova (Tablica 4.)
c) nazivi matematičkih pojmova: formula, jednadžba, funkcija, brojeva, modula, omjera, odnosa, distribucija i indeksa (Tablica 5.)
d) nazivi metoda, tehničkih ispitivanja, postupaka i povezanih pojmova (Tablica 6.)
e) nazivi znanstvenih otkrića i tehničkih izuma uključujući nazive materijala (Tablica 7.)[7]
U prvome se stupcu tablica 4. do 7. nalaze engleski eponimni nazivi. Drugi stupac nudi preporučenu hrvatsku istovrijednicu engleskoga naziva. Sinonimni su nazivi u obama jezicima odvojeni kosom crtom (/). U trećem se stupcu tablice navode i ostali nazivi koji su u uporabi u hrvatskome jeziku, među kojima su oni koje smatramo neprihvatljivima jer se ne uklapaju u sustav hrvatskoga jezika označeni zvjezdicom (*). Gotovo se svi primjeri u praksi susreću i u pogrešnome sintaktičkom obliku (*Bernoulli efekt) te pogrešnoj ortografiji (*Bernoulli-jeva jednadžba,*Euler-ova jednadžba,*Reynolds-ov pokus), pa takve brojne primjere nismo uvrstili u tablice kako ih ne bismo opterećivali pogreškama.
Nazivi mjernih jedinica
7.1.
U ovoj su skupini uglavnom jednorječni eponimi, koji su u obama jezicima nastali poopćivanjem vlastitih imena. U engleskome se jeziku jednorječni eponimi u pravilu pišu malim slovom, pa to vrijedi i za nazive mjernih jedinica. U hrvatskome se jeziku svi jednorječni eponimi pišu malim slovom te, budući da je vlastito ime postalo općom imenicom, takav se eponim piše usvojeno, transkribirano i malim slovom (grafijska prilagodba). Usprkos jasnomu načelu u praksi je katkad prisutno kolebanje, pa susrećemo om i ohm, paskal i pascal. Riječ je o vrsti kolebanja na kakvo obično nailazimo kod usvajanja novih naziva, posebice naziva koji se u hrvatski jezik preuzimaju iz engleskoga, pa je neobično da davno usvojene mjerne jedinice u hrvatskome još nisu doživjele opću grafijsku prilagodbu.
Tablica 3. oprimjeruje nazive mjernih jedinica na engleskome i hrvatskome jeziku.
| ENGLESKI | HRVATSKI | VELIČINA | IMENODAVATELJ |
| ampere (A)[i] | amper | električna struja | André-Marie Ampère, francuski fizičar |
| becquerel (Bq) | bekerel | aktivnost radioaktivnoga izvora | Henri Becquerel, francuski fizičar |
| coulomb (C) | kulon | električni naboj | Charles-Augustin de Coulomb, francuski fizičar |
| hertz (Hz) | herc | frekvencija | Heinrich Hertz, njemački fizičar |
| joule (J) | džul | rad, energija, toplina | James Prescott Joule, engleski fizičar |
| newton (N) | njutn | sila | Isaac Newton, engleski znanstvenik |
| ohm (Ω) | om | električni otpor | Georg Ohm, njemački fizičar |
| pascal (Pa) | paskal | tlak | Blaise Pascal, francuski matematičar i filozof |
| watt (W) | vat | snaga | james Watt, škotski inženjer i izumitelj |
| degree Celsius(oC) | Celzijev stupanj stupanj Clezija | temperatura | Anders Celsius, švedski fizičar i profesor astronomije |
Nazivi disciplina, sustava, prirodnih i fizičkih pojava i zakona, načela, teorema, postulata, teorija i povezanih pojmova
7.2.
Tablica 4. oprimjeruje drugu skupinu semantičke klasifikacije eponima koji su u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima.
| ENGLESKI NAZIV | PREPORUČENI HRVATSKI NAZIV | OSTALI NAZIVI U UPORABI U HRVATSKOM | IMENODAVATELJ |
| Bernoulliʼs principle / Bernoulliʼs theorem / Bernoulliʼs law / Bernoulli effect / Bernoulliʼs effect(hidrodinamika) | Bernoullijevo načelo / Bernoullijev teorem / Bernoullijev zakon / Bernoullijev učinak | Bernoullijev princip Bernoullijev efekt[i] | Daniel Bernoulli, švicarski matematičar i fizičar |
| Boyleʼs law / Boyle-Mariotteʼs law | Boyleov zakon / Boyle-Mariotteov zakon | plinski zakon | Robert Boyle, irski fizičar i kemičar; Edme Mariotte, francuski fizičar |
| Newtonʼs laws / Newtonʼs laws of motion | Newtonovi zakoni | Newtonovi zakoni gibanja Newtonovi aksiomi gibanja | Isaac Newton, engleski znanstvenik |
| Newtonʼs first law | prvi Newtonov zakon | zakon inercije[ii] | |
| Newtonʼs second law | drugi Newtonov zakon | temeljni zakon gibanja | |
| Newtonʼs third law | treći Newtonov zakon | zakon akcije i reakcije |
[i] Razlika između preporučenoga naziva i drugoga naziva u uporabi u hrvatskome jeziku u ovome je slučaju jezična: umjesto internacionalizama (princip, efekt) preporučuju se hrvatski nazivi (načelo, učinak) (1. terminološko načelo premaHudeček i Mihaljević (2009: 70)). Upozorit ćemo i na primjere koji pokazuju da sastavnice preporučenoga naziva i ostalih naziva koji su u uporabi u hrvatskome jeziku imaju različito značenje.
[ii] Primjer značenjske razlike između preporučenoga naziva i drugoga naziva u uporabi u hrvatskome jeziku: naziv zakon inercije govori o sadržaju pojma koji se ne vidi u nazivima prvi Newtonov zakon / Newtonʼs first law. Isti je slučaj i s hrvatskim istovrijednicama engleskih naziva Newtonʼs second law i Newtonʼs third law.
Nazivi matematičkih pojmova: formula, jednadžba, funkcija, brojeva, modula, omjera, odnosa, distribucija i indeksa
7.3.
UTablici 5. nalaze se odabrani primjeri treće skupine semantičke klasifikacije eponima koji su u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima
| ENGLESKI NAZIV | PREPORUČENI HRVATSKI NAZIV | OSTALI NAZIVI U UPORABI U HRVATSKOM | IMENODAVATELJ |
| Fourier series approximations | Fourierov red | Fourierove jednadžbe Fourierova aproksimacija Fourierov razvoj | Jean Baptiste Joseph Fourier, francuski matematičar i fizičar |
| Lagrangeʼs equations | Lagrangeove jednadžbe gibanja | diferencijalne jednadžbe[i] | Joseph Louis Lagrange, francuski matematičar i astronom |
| >Laplace distribution | Laplaceova razdioba | Laplaceova distribucija[ii] | Pierre-Simon Laplace, francuski astronom i matematičar |
| Poisson’s ratio | Poissonov omjer | Poissonov koeficijent Poissonov broj Poissonov faktor | Siméon Denis Poisson, francuski matematičar |
| critical Reynolds number | kritični Reynoldsov broj | kritična vrijednost Reynoldsovog(a) / Reynoldsova broja[iii] | Osborne Reynolds, britanski fizičar, inženjer |
[i] Primjer značenjske razlike između preporučenoga naziva i drugoga naziva u uporabi u hrvatskome jeziku.
[ii] Primjer jezične razlike između preporučenoga naziva i drugoga naziva u uporabi u hrvatskome jeziku.
[iii] Barić i dr. (2005: 189) kažu da posvojni pridjevi izvedeni sufiksima-ov, -ev i -in imaju samo neodređeni vid, pa se sklanjaju prema sklonidbi pridjeva neodređenoga oblika, tj. po imeničkoj promjeni, aSilić i Pranjković (2007: 138) kažu da se ti pridjevi sklanjaju i po sklonidbi pridjeva neodređenoga oblika i (u kosim padežima) po sklonidbi pridjeva određenoga oblika, pa se može reći Krležina romana i Krležinoga (Krležinog) romana.Barić i dr. (1999: 167) uočili su da u praksi nastavci pridjevske promjene (Reynoldsov – Reynoldsovog(a)) potiskuju nastavke imeničke promjene (Reynoldsov – Reynoldsova) i preporučuju uporabu imeničke promjene, posebice u biranome jeziku.
Nazivi metoda, tehničkih ispitivanja, postupaka i povezanih pojmova
7.4.
Nazivi metoda, tehničkih ispitivanja, postupaka i povezanih pojmova oprimjereni su uTablici 6.
| ENGLESKI NAZIV | PREPORUČENI HRVATSKI NAZIV | OSTALI NAZIVI U UPORABI U HRVATSKOM | IMENODAVATELJ |
| Brinell hardness | Brinellova tvrdoća | tvrdoća prema Brinellu tvrdoća po Brinellu[i] | Johann August Brinell, švedski inženjer |
| Brinell hardness test[ii] | određivanje Brinellove tvrdoće | određivanje / ispitivanje tvrdoće Brinellovom metodom
određivanje / ispitivanje tvrdoće prema Brinellu određivanje / ispitivanje tvrdoće po Brinellu | |
| Charpy impact test / Charpy test | udarno ispitivanje Charpyjevim postupkom | ispitivanje udarnog rada loma ispitivanje udarne radnje loma | Georges Charpy, francuski znanstvenik |
| Charpy striker | Charpyjev bat | *Charpy bat | |
| Vickers hardness | Vickersova tvrdoća | tvrdoća prema Vickersu tvrdoća po Vickersu | Vickers Ltd, poduzeće u kojem su radili izumitelji ispitivanja, Smith i Sandland |
| Vickers hardness number (VHN) | Vickersova tvrdoća | vrijednost Vickersove tvrdoće vrijednost tvrdoće prema Vickersu vrijednost tvrdoće po Vickersu | |
| Vickers hardness test | određivanje tvrdoće Vickersovom metodom | određivanje/ispitivanje tvrdoće Vickersovom
metodom određivanje/ispitivanje tvrdoće prema Vickersu određivanje/ispitivanje tvrdoće po Vickersu | |
| Vickers hardness tester | tvrdomjer za određivanje tvrdoće Vickersovom metodom | tvrdomjer za Vickersovu metodu *Vickers tvrdomjer |
[i] Različite vrijednosti tvrdoće materijala nazvane su prema inženjerima izumiteljima, pa otuda naziviBrinellova, Rockwellova, Knoopova tvrdoća, dok je Vickersova tvrdoća nazvana prema poduzeću u kojemu su radila dvojica izumitelja. Osim tih naziva u uporabi su i prijedložni nazivi tvrdoća prema Brinellu i tvrdoća po Brinellu, tvrodoća prema/po Rockwellu, tvrdoća prema/po Knoopu, tvrdoća prema/po Vickersu, u kojima prijedlozi prema i po imaju isto značenje odnosa odnosno podrijetla. Nazivi s prijedlogom prema imaju prednost pred nazivima s prijedlogom po jer prema znači „3. temelj, osnovu, izvor [prema učenju Freuda]” (Anić i dr. 2002: 1023).Silić i Pranjković (2007: 248) kažu da prijedlog po može imati značenje podrijetla ili potjecanja (ablativnost). Preporučenim nazivima smatramo oblike s posvojnim pridjevom i imenicom, dakle Brinellova/Rockwellova/Knoopova/Vickersova tvrdoća.
[ii] Nazivi za različite postupke određivanja tvrdoće materijala tvoreni su u engleskome jeziku prema istome uzorku:Brinell hardness test, Vickers hardness test, Rockwell hardness test, Knoop hardness test. Hrvatski su stručnjaci izabrali preciznije nazive, pa razlikujemo mjerenje od određivanja, odnosno ispitivanja. Budući da Rockwellov tvrdomjer ima ugrađenu skalu na kojoj se odmah očitava vrijednost tvrdoće materijala, tj. tvrdoća se mjeri, preporučeni je naziv u hrvatskome mjerenje tvrdoće Rockwellovim postupkom. Ostali tvrdomjeri nemaju skale te se vrijednost tvrdoće određuje, tj. izračunava posredno, stoga su preporučeni nazivi određivanje tvrdoće Brinellovim/Knoopovim/Vickersovim postupkom.
Nazivi znanstvenih otkrića i tehničkih izuma uključujući nazive materijala
7.5.
Odabrani primjeri pete skupine semantičke klasifikacije eponimnih naziva koji su u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima nalaze se uTablici 7.
| ENGLESKI NAZIV | PREPORUČENI HRVATSKI NAZIV | OSTALI NAZIVI U UPORABI U HRVATSKOM | IMENODAVATELJ |
| Clerk two-stroke cycle | Clerkov dvotaktni proces | Clerkov dvotaktni ciklus | Dugald Clerk, škotski inženjer |
| Frenkel defect | Frenkelova pogreška[i] | Frenkelova greška Frenkelov defekt | Jakov Frenkel, ruski fizičar |
| Kevlar fibers Kevlar | kevlarska vlakna Kevlar, kevlar | *Kevlarska vlakna *kevlar vlakna | trgovačko ime za aramidna umjetna vlakna koje su razvili Stephanie Kwolek i Roberto Berendt za tvrtku DuPont |
| Otto cycle | Ottov proces | Ottov ciklus *Otto proces | Nikolaus Otto, njemački inženjer |
| Otto engine | Ottov motor | benzinski motor *Otto-motor *Otto motor * Ottomotor *oto-motor *otomotor | |
| Venturi tube / Venturi | Venturijeva cijev | uređaj za mjerenje brzine strujanja fluida | G. B. Venturi, talijanski fizičar |
| Wankel engine / rotary piston engine | Wankelov motor / motor s rotirajućim klipom | *Wankel-motor *Wankel motor *Wankelmotor | Felix Wankel, njemački inženjer |
| x-ray | rendgenska zraka[ii] | x-zraka rtg zraka *rengen zraka *rendgen zraka *rentgen zraka *rentgenska zraka | Wilhelm Röntgen, njemački znanstvenik |
[i] PremaJozić i dr. (2013) pogreška je preporučena inačica, a pogrješka dopuštena inačica.
[ii] Hrvatski su pravopisi imali različit odnos prema riječirendgen.Babić, Finka i Moguš (1996) propisuju rengen,Anić i Silić (2001) rendgen,Babić, Finka i Moguš (2004) rengen,Badurina, Marković i Mićanović (2007) rendgen teBabić i Moguš (2010) rengen.Barić i dr. (1999) preporučili su rendgen, što sada propisuju iJozić i dr. (2013).
8. Zaključak
U prirodnim i tehničkim znanostima u uporabi su brojni eponimni nazivi koji se najčešće temelje na imenu osobe zaslužne za znanstveno ili tehničko otkriće. Iz kontrastivne analize engleskih i hrvatskih eponima izdvajamo sljedeće zaključke:
1. Velika većina eponimnih naziva u jednome jeziku eponimi su i u drugome. Nekoliko iznimaka pokazuje da engleski eponimni naziv u hrvatskome jeziku to nije i, obrnuto, da hrvatski eponimni naziv nije eponim u engleskome.
2. Eponimi u uporabi u prirodnim i tehničkim znanostima iznimno su postojani i velika većina njih i dalje će se zadržati u uporabi.
3. U obama jezicima postoje sinonimni eponimni i neeponimni nazivi. Analiza je pokazala da je kod nekih sinonimnih parova zapravo riječ o bliskoznačnicama, a ne istoznačnicama. Također, eponimni nazivi ne daju informaciju o značenju naziva, dok se iz neeponimnih često može zaključiti o sadržaju naziva, pa eponimizaciju ne smatramo najboljim načinom stvaranja novih naziva.
4. Sintaktički se engleski višerječni eponimni nazivi razlikuju od hrvatskih jer hrvatski eponimi podliježu sklonidbenim i sintaktičkim pravilima, dok je kod engleskih riječ o jednostavnom ulančavanju.
5. Semantička je klasifikacija pokazala veliku raznorodnost imenoprimatelja, pa i ta činjenica govori o iznimno velikom broju eponimnih naziva u prirodnim i tehničkim znanostima.