hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.

Milan Mihaljević

Fulltext: croatian, pdf (241 KB) pages 333-350 downloads: 481* cite
APA 6th Edition
Mihaljević, M. (2008). Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.. Slovo, (56-57), 333-350. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/22368
MLA 8th Edition
Mihaljević, Milan. "Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.." Slovo, vol. , no. 56-57, 2008, pp. 333-350. https://hrcak.srce.hr/22368. Accessed 22 Oct. 2019.
Chicago 17th Edition
Mihaljević, Milan. "Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.." Slovo , no. 56-57 (2008): 333-350. https://hrcak.srce.hr/22368
Harvard
Mihaljević, M. (2008). 'Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.', Slovo, (56-57), pp. 333-350. Available at: https://hrcak.srce.hr/22368 (Accessed 22 October 2019)
Vancouver
Mihaljević M. Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.. Slovo [Internet]. 2008 [cited 2019 October 22];(56-57):333-350. Available from: https://hrcak.srce.hr/22368
IEEE
M. Mihaljević, "Glagolski oblici u hrvatskoglagoljskim fragmentima 12. i 13. st.", Slovo, vol., no. 56-57, pp. 333-350, 2008. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/22368. [Accessed: 22 October 2019]

Abstracts
U članku se opisuju glagolski oblici u najstarijim hrvatskoglagoljskim fragmentima. Stanje se uspoređuje s onim u kanonskim starocrkvenoslavenskim tekstovima i u hrvatskom jeziku kako bi se odredilo koje se stare pojave dobro čuvaju i što se promijenilo. Utvrđeno je da je stanje gotovo u cijelosti jednako onomu u kanonskim tekstovima. Utjecaj hrvatskoga govornog jezika znatniji je na glasovnoj razini, a vrlo malen na morfološkoj. U prezentu su samo tri primjera zamjene crkvenoslavenskih nastavaka hrvatskima, sva tri primjeri otpadanja završnoga -t u 3. licu jednine. Brojni su primjeri asigmatskog aorista, a rijetki oblici sekundarnoga (drugoga) sigmatskog aorista. U imperativu je uočljiva tendencija širenja formanta -e- i na glagole ikonjugacije u množini i dvojini, što pokazuje da je jat u tim brojevima postao opća oznaka imperativa. Dobro se čuvaju i stari kondicionalni oblici, u čemu je vjerojatno važan čimbenik i stanje u čakavskim govorima koji su sve do danas sačuvali te oblike. Kao ni u kanonskim tekstovima, nije usustavljen jedinstven način tvorbe futura. U tvorbi participa čuvaju se stari obrasci. Samo su tri primjera analoškog širenja formanta -uĉ- na nominativ jednine muškog roda kod aktivnoga participa prezenta. Participi se rabe i u participskoj i u pridjevskoj službi i sklanjaju se jednako kao i pridjevi.

Keywords
hrvatski crkvenoslavenski jezik; hrvatskoglagoljski fragamenti 12. i 13. st.; glagolski oblici

Hrčak ID: 22368

URI
https://hrcak.srce.hr/22368

[english]

Visits: 862 *