Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.26800/LV-141-7-8-31

Prognostički čimbenici u mijelodisplastičnom sindromu: iskustvo jednog centra

Vibor Milunović ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti, Klinička bolnica Merkur, Zagreb
Inga Mandac Rogulj ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti, Klinička bolnica Merkur, Zagreb
Dražen Perica ; Medicinski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu
Karla Mišura Jakobac ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti, Klinička bolnica Merkur, Zagreb
Njetočka Gredelj Šimec
Anita Škrtić ; Medicinski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu; zavod za patologiju i citologiju, Klinička bolnica Merkur, Zagreb
Ika Kardum-Skelin ; Medicinski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu;Zavod za kliničku citologiju i citogenetiku, Klinička bolnica Merkur, Zagreb
Sanja Davidović Mrsić ; Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb
Slobodanka Ostojić Kolonić ; Zavod za hematologiju, Klinika za unutarnje bolesti, Klinička bolnica Merkur, Zagreb; Medicinski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 729 Kb

str. 238-246

preuzimanja: 506

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 729 Kb

str. 238-238

preuzimanja: 193

citiraj


Sažetak

Uvod: Mijelodisplastični sindrom (MDS) jedna je od najčešćih klonskih hematoloških neoplastičnih neoplazma starije dobi karakterizirana jednom ili s više citopenija te ograničenim terapijskim rješenjima. Cilj je
ovog rada bila retrospektivna analiza klasičnih prognostičkih čimbenika kod bolesnika dijagnosticiranih u jednom centru. Kao glavni ishod uzeto je ukupno preživljenje (engl. Overall survival – OS) definirano kao smrt od posljedica same bolesti ili nekoga drugog uzroka. Metode: Retrospektivno smo analizirali povijesti bolesti svih bolesnika dijagnosticiranih u jednom centru u razdoblju od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2016. godine. Rezultati: U istraživanje je uključeno ukupno 58 bolesnika s medijanom dobi od 69 godina. Nakon medijana praćenja od 12 mjeseci medijan OS-a iznosio je 17 mjeseci s procijenjenom trogodišnjom stopom OS-a od 25%. U analizi prognostičkih čimbenika zbrojevi rizične stratifikacije prema IPSS-u, R-IPSS-u i WPSS-u bili su statistički značajni te su jasno diskriminirali OS ispitanika s nižim rizikom u odnosu prema OS-u ispitanika s visokom rizikom, no zbog malenog broja bolesnika nije bilo moguće odgovoriti na pitanje koji je bodovni sustav najprikladniji u ovoj populaciji. Citogenetičke kategorije prema IPSS-u i R-IPSS-u bile su statistički značajni prediktori OS-a. Usprkos statističkoj tendenciji morfološke karakteristike (podtip MDS-a, broj blasta u koštanoj srži) nisu se pokazale statistički značajnim čimbenicima prognoze u ovih bolesnika. Od kliničkih karakteristika jedino su prisutnost anemije i njezina težina, odnosno transfuzijska ovisnost bile znatno povezane s lošijim ishodom. Zaključak: Na našoj kohorti bolesnika većina tradicionalnih faktora pokazala se važnom u skladu s literaturnim podacima.

Ključne riječi

MIJELODISPLASTIČNI SINDROMI – genetika, klasifikacija, krv, smrtnost, CITOGENETSKA ANALIZA, MEĐUNARODNA KLASIFIKACIJA BOLESTI, ANEMIJA – komplikacije, ANALIZA PREŽIVLJENJA, ČIMBENICI RIZIKA, PROGNOZA

Hrčak ID:

225771

URI

https://hrcak.srce.hr/225771

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.236 *