Skoči na glavni sadržaj

Hrvatski veterinarski vjesnik, Vol. 27 No. 1/2, 2019.

Pregledni rad

Anaplazmoze u domaćih životinja

Lucija Barić ; Pliva Hrvatska d.o.o.
Nenad Turk ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Josipa Habuš ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Štritof ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zoran Milas ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vesna Mojčec Perko ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vilim Starešina ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ljubo Barbić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vladimir Stevanović ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Matko Perharić ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Krešimir Martinković ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Suzana Hađina ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski pdf 250 Kb

str. 35-43

preuzimanja: 1.110

citiraj

Sažetak

Anaplazmoza je skupni naziv za krpeljno prenosive bolesti koje uzrokuju bakterije iz roda Anaplasma. U anaplazmoze ubrajamo granulocitnu anaplazmozu pasa i mačaka, anaplazmozu konja i krpeljnu groznicu preživača koje uzrokuje bakterija Anaplasma phagocytophilum, zatim cikličku trombocitopeniju pasa koju uzrokuje A. platys, te anaplazmozu goveda čiji je uzročnik A. marginale. Osim navedenih bolesti u domaćih životinja, A. phagocytophilum uzrokuje i bolest u ljudi pod nazivom humana granulocitna anaplazmoza. Životinja se najčešće zarazi invazijom zaraženog krpelja, a klinička slika ovisi o vrsti bakterije koja uzrokuje bolest i o vrsti inficirane životinje. Anaplazmoze su uglavnom bolesti blagog tijeka koje se očituju nespecifičnim simptomima i rijetkim uginućem. Dijagnostika se temelji na anamnezi, epizootiološkim podacima, kliničkoj slici te serološkim i molekularnim metodama. Izbor lijeka za liječenje anaplazmoza jesu antibiotici iz skupine tetraciklina, a do poboljšanja najčešće dolazi vrlo brzo nakon započetog liječenja. Budući da anaplazmoze pripadaju skupini krpeljno prenosivih bolesti, profilaksu treba usmjeriti na kontrolu i suzbijanje krpelja. Za bolesti uzrokovane bakterijama A. phagocytophilum i A. platys ne postoje cjepiva, dok se u profilaksi anaplazmoze goveda mogu upotrebljavati živa i mrtva cjepiva.

Ključne riječi

anaplazmoze; krpeljno prenosive bolesti; A. phagocytophilum; A. platys; A. marginale

Hrčak ID:

229354

URI

https://hrcak.srce.hr/229354

Datum izdavanja:

11.3.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.169 *