Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.11567/met.35.1.3

Doživljaj zajednice i odnos prema kulturnoj baštini iz perspektive dviju etničkih skupina: primjer općine Vojnić

Natalija Oparnica ; Malmö
Ana Opačić orcid id orcid.org/0000-0002-3486-0696 ; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet, Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 617 Kb

str. 55-88

preuzimanja: 761

citiraj


Sažetak

Temelj rada su koncepti doživljaj zajednice i valorizacija kulturne baštine na primjeru multietničke općine Vojnić s kulturnom baštinom na Petrovoj gori od umjetničke i povijesne važnosti. Kulturna baština omogućuje jačanje lokalnog identiteta, a time i doživljaj zajednice, kao most između prošlosti zajednice i sadašnjih iskustava. U dinamici baštine i identiteta stanovnici imaju važnu ulogu svojim odnosom prema baštini. Istraživanjem smo željeli utvrditi razlike među ispitanicima u doživljaju zajednice i valorizaciji kulturne baštine Petrove gore s obzirom na sociodemografske karakteristike ispitanika te utvrditi povezanost dimenzija doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. U anketnom istraživanju sudjelovalo je sto ispitanika. Rezultati pokazuju niže procjene doživljaja zajednice u odnosu na valorizaciju baštine. U doživljaju zajednice nema razlika po spolu ni povezanosti s duljinom stanovanja u zajednici. Mlađi stanovnici pozitivniji su prema lokalnom vodstvu i rješavanju problema, a obrazovaniji su pozitivniji prema utjecaju zajednice na pojedinca i okruženje. Hrvati u odnosu na Srbe više prepoznaju identitet zajednice te višim procjenjuju utjecaj na okruženje, ali imaju manje kontakta s članovima zajednice. Doseljeni stanovnici imaju snažniji doživljaj zajednice, više vide identitet zajednice te su pozitivniji prema utjecaju zajednice i njezinu vodstvu i rješavanju problema. Stanovnici daju visoke procjene valorizacije baštine. Žene obilaze lokalitete češće, a nema povezanosti s dobi ni s duljinom stanovanja. Srbi imaju višu razinu valorizacije baštine u odnosu na Hrvate, a iste razlike uočavaju se između domicilnih i doseljenih stanovnika. Postoji povezanost između doživljaja zajednice i valorizacije kulturne baštine. Rezultati upućuju na nedovoljnu integriranost baštine u konstrukciju lokalnog identiteta. Edukacija stanovnika o baštini te uključivanje stanovnika u aktivnosti povezane s baštinom mogli bi pridonijeti većoj uzajamnosti baštine i lokalnog identiteta s krajnjom svrhom unapređenja lokalnog razvoja.

Ključne riječi

doživljaj zajednice; kulturna baština; valorizacija baštine; identitet zajednice; razvoj zajednice

Hrčak ID:

230469

URI

https://hrcak.srce.hr/230469

Datum izdavanja:

18.4.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.775 *