hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

UTJECAJ REFORMI POREZA I SOCIJALNIH NAKNADA NA ISPLATIVOST RADA U HRVATSKOJ OD 2013. DO 2018.

Slavko Bezeredi   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9653-0289 ; Institut za javne financije, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (909 KB) str. 613-638 preuzimanja: 82* citiraj
APA 6th Edition
Bezeredi, S. (2019). UTJECAJ REFORMI POREZA I SOCIJALNIH NAKNADA NA ISPLATIVOST RADA U HRVATSKOJ OD 2013. DO 2018.. Ekonomska misao i praksa, (2), 613-638. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/230543
MLA 8th Edition
Bezeredi, Slavko. "UTJECAJ REFORMI POREZA I SOCIJALNIH NAKNADA NA ISPLATIVOST RADA U HRVATSKOJ OD 2013. DO 2018.." Ekonomska misao i praksa, vol. , br. 2, 2019, str. 613-638. https://hrcak.srce.hr/230543. Citirano 28.10.2020.
Chicago 17th Edition
Bezeredi, Slavko. "UTJECAJ REFORMI POREZA I SOCIJALNIH NAKNADA NA ISPLATIVOST RADA U HRVATSKOJ OD 2013. DO 2018.." Ekonomska misao i praksa , br. 2 (2019): 613-638. https://hrcak.srce.hr/230543
Harvard
Bezeredi, S. (2019). 'UTJECAJ REFORMI POREZA I SOCIJALNIH NAKNADA NA ISPLATIVOST RADA U HRVATSKOJ OD 2013. DO 2018.', Ekonomska misao i praksa, (2), str. 613-638. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/230543 (Datum pristupa: 28.10.2020.)
Vancouver
Bezeredi S. UTJECAJ REFORMI POREZA I SOCIJALNIH NAKNADA NA ISPLATIVOST RADA U HRVATSKOJ OD 2013. DO 2018.. Ekonomska misao i praksa [Internet]. 2019 [pristupljeno 28.10.2020.];(2):613-638. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/230543
IEEE
S. Bezeredi, "UTJECAJ REFORMI POREZA I SOCIJALNIH NAKNADA NA ISPLATIVOST RADA U HRVATSKOJ OD 2013. DO 2018.", Ekonomska misao i praksa, vol., br. 2, str. 613-638, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/230543. [Citirano: 28.10.2020.]

Sažetak
Sustavi socijalnih naknada mogu imati negativne financijske poticaje za rad, posebno onih skupina ljudi koje zaposlenjem gube izdašne iznose socijalnih naknada. Cilj je rada analizirati utjecaj reformi sustava poreza i socijalnih naknada provedenih u razdoblju 2013. – 2018. na poticaje za rad nezaposlenih osoba u Hrvatskoj za odabrane tipove hipotetskih kućanstava te napraviti komparativnu analizu Hrvatske s ostalim zemljama Europske unije. Kao pokazatelj financijskih poticaja za rad koristi se participacijska porezna stopa, koja se procjenjuje s pomoću EUROMOD-ova i OECD-ova modela poreza i socijalnih naknada. Rezultati pokazuju kako u Hrvatskoj postoje kućanstva koja imaju jako niske poticaje za rad, a to su samohrani roditelji s dvoje djece i parovi s dvoje djece u kojima jedan supružnik razmatra zaposlenje, a drugi ne radi. Nadalje, komparativna analiza otkriva kako se za spomenute tipove kućanstva Hrvatska nalazi među zemljama s najnižim poticajima za rad.

Ključne riječi
poticaji za rad; participacijska porezna stopa; EUROMOD; Hrvatska

Hrčak ID: 230543

URI
https://hrcak.srce.hr/230543

Posjeta: 193 *