Izvorni znanstveni članak
Identifikacija i antimikrobna osjetljivost bakterija izdvojenih iz pasa s upalom vanjskog zvukovoda
Danijela Karmelić
Josipa Habuš
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zoran Milas
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vilim Starešina
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nenad Turk
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ljubo Barbić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Suzana Hađina
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vladimir Stevanović
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Matko Perharić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Krešimir Martinković
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zrinka Štritof
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Upala vanjskog zvukovoda pasa jedna je od najčešćih bolesti koje se susreću u veterinarskoj praksi, a procjenjuje se da se pojavljuje u otprilike 5 do 20 % pasa. Čimbenici koji utječu na nastanak upale vanjskog zvukovoda mnogobrojni su. Bakterijske infekcije česta su sekundarna komplikacija primarnih uzroka otitisa, a u slučaju njihove pojave nužna je primjena odgovarajućeg antimikrobnog pripravka. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi učestalost izdvajanja bakterijskih uzročnika iz pasa s upalom vanjskog zvukovoda, odrediti učestalost izdvajanja pojedinih bakterijskih vrsta te njihovu osjetljivost na antimikrobne tvari. Istraživanje je provedeno na uzorku od 200 pasa, zaprimljenih na Kliniku za zarazne bolesti u razdoblju od listopada 2012. do siječnja 2014. godine. U 104 (52 %) pasa bakterije su izdvojene iz jednoga ili obaju zvukovoda, dok je u 96 (48 %) pasa bakteriološka pretraga bila negativna. Najčešće izdvojene bakterije u ovom istraživanju bile su S. pseudintermedius (57,7 %) i P. aeruginosa (20 %) dok su ostale bakterije izdvojene u znatno manjem broju. Osjetljivost na antimikrobne pripravke analizirana je samo za dvije najučestalije vrste, S. pseudintermedius i P. aeruginosa, od kojih je kod bakterije P. aeruginosa utvrđena veća razina neosjetljivosti na antimikrobne tvari. Zbog sve manje predvidljive osjetljivosti na antimikrobne tvari te sprečavanja pojave novih rezistencija u liječenju bakterijskih infekcija zvukovoda bakteriološka pretraga i određivanje osjetljivosti uzročnika na antimikrobne pripravke presudan su korak u odabiru odgovarajuće terapije.
Ključne riječi
bakterije; antimikrobna osjetljivost; psi; upala vanjskog zvukovoda
Hrčak ID:
231401
URI
Datum izdavanja:
9.3.2015.
Posjeta: 678 *