hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15176/vol56no201

Čovjek, ali najbolji: Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase

Borislav Mikulić ; Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (395 KB) str. 7-39 preuzimanja: 109* citiraj
APA 6th Edition
Mikulić, B. (2019). Čovjek, ali najbolji: Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase. Narodna umjetnost, 56 (2), 7-39. https://doi.org/10.15176/vol56no201
MLA 8th Edition
Mikulić, Borislav. "Čovjek, ali najbolji: Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase." Narodna umjetnost, vol. 56, br. 2, 2019, str. 7-39. https://doi.org/10.15176/vol56no201. Citirano 10.08.2020.
Chicago 17th Edition
Mikulić, Borislav. "Čovjek, ali najbolji: Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase." Narodna umjetnost 56, br. 2 (2019): 7-39. https://doi.org/10.15176/vol56no201
Harvard
Mikulić, B. (2019). 'Čovjek, ali najbolji: Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase', Narodna umjetnost, 56(2), str. 7-39. https://doi.org/10.15176/vol56no201
Vancouver
Mikulić B. Čovjek, ali najbolji: Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase. Narodna umjetnost [Internet]. 2019 [pristupljeno 10.08.2020.];56(2):7-39. https://doi.org/10.15176/vol56no201
IEEE
B. Mikulić, "Čovjek, ali najbolji: Romi u žrvnju radne, jezične i biološke teorije rase", Narodna umjetnost, vol.56, br. 2, str. 7-39, 2019. [Online]. https://doi.org/10.15176/vol56no201

Sažetak
Polazeći od paradoksa da Romi kao tradicionalni unutarevropski migranti u današnjoj “migrantskoj krizi” Evrope jedva predstavljaju temu, tekst obrađuje negativnu figuru “neradničkog nomada” koji od prvih početaka akademske refleksije o Romima u 18. stoljeću suodređuje njihovo razumijevanje u jednakoj mjeri kao i pitanje etničkog, rasnog i jezičnog porijekla; osobito u umjetnostima, predodžba o Romima obilježena je orijentalisitčkom figurom slobodnjaštva i seksualizirane drugosti premda sama književna građa često daje uporišta za drugačije samorazumijevanje Roma, protivno radno-teorijskom stereotipu. Nasuprot tome, rijetko prisustvo Roma u teorijskom diskursu filozofije odaje karakteristike anonimnog recikliranja povijesti Roma za pojmovni aparat filozofije. Taj se proces može očitati na postmodernoj kritici Kanta i formaciji pojma “nomadsko mišljenje” koje se u radu povezuje s Kantovom poredbom skeptika kao nomada i podvrgava detaljnijoj retoričkoj i logičkoj analizi. U drugom dijelu rada tematizira se ponovno “otkrivanje” Roma u kontekstu indijske kulturne i nacionalne politike 20. stoljeća na ideološkim pretpostavkama neohinduističkog pokreta Arya Samaj iz kasnog 19. stoljeća za “oplemenjivanje” (arijanizaciju) svijeta i konfrontira s predratnim nacističkim pokretom za “arizaciju” cijelog kulturnog svijeta u zloglasnom projektu Ahnenerbe [Nasljeđe predaka]. U završnom dijelu rada nacistička uzurpacija arijstva valorizira se kao potpuna simbolička deprivacija Roma koja čini podlogu za najradikalniji oblik obeščovječenja u nacističkom holokaustu bez potrebe za ikakvim opravdanjem, i konfrontira s paradigmatskim razumijevanjem čovječnosti, sadržanim u samom imenu “Rom”.

Ključne riječi
romski studiji (Gypsy Studies); nomadski subjekt; etika rada; Kant; orijentalizam; seksualizacija drugosti; arijstvo; projekt Ahnenerbe

Hrčak ID: 231451

URI
https://hrcak.srce.hr/231451

Posjeta: 241 *