Pregledni rad

https://doi.org/10.15836/ccar2020.3

Posttraumatski stresni poremećaj nakon akutnoga koronarnog sindroma ili kardiokirurške operacije; podcijenjena realnost

Nenad Lakušić ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Hrvatska;Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayer Osijek, Osijek, Hrvatska; Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište J. J. Strossma
Gordana Kamenečki ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Hrvatska
Ivana Sopek Merkaš ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Hrvatska
Duško Cerovec ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Hrvatska; Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayer Osijek, Osijek, Hrvatska
Krunoslav Fučkar ; Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice, Krapinske Toplice, Hrvatska; Medicinski fakultet Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayer Osijek, Osijek, Hrvatska
Ivo Darko Gabrić ; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska
Matias Trbušić ; Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zagreb, Hrvatska; Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Jasna Čerkez Habek ; Klinička bolnica „Sveti Duh“, Zagreb, Hrvatska; Hrvatsko katoličko sveučilište, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Osim somatskih posljedica akutnoga koronarnog sindroma u obliku različitoga stupnja intolerancije
napora, radne nesposobnosti, simptoma kroničnog srčanog zatajivanja, angine pektoris,
pojave različitih aritmija i sl., moguć je već u ranoj subakutnoj te u kroničnoj fazi u oboljelih osoba
razvoj niza psihosomatskih i psihičkih poremećaja, koji, ako se ne prepoznaju navrijeme i aktivno
ne liječe, mogu pridonijeti nepovoljnom ishodu i povećanoj smrtnosti takve skupine bolesnika. Osim
povezanosti akutnoga koronarnog sindroma i kroničnog stresa, anksioznosti i depresije, on može biti
„okidač“ za razvoj kasnijega posttraumatskoga stresnog poremećaja (PTSP) sa stopom prevalencije od
prosječno 15-ak posto među oboljelim osobama. Više je istraživanja pokazalo da bolesnici sa simptomima
PTSP-a povezanog s prethodnim akutnim koronarnim sindromom, napose oni neliječeni, imaju
povećanu smrtnost i veću stopu reinfarkta miokarda. Budući da PTSP povezan s akutnim koronarnim
sindromom ili kardiokirurškom operacijom zna biti zanemaren i podcijenjen, svrha je ovog rada podizanje
svijesti o ovom problemu u svakodnevnoj kliničkoj praksi.

Ključne riječi

posttraumatski stresni poremećaj; akutni koronarni sindrom; kardijalna kirurgija.

Hrčak ID:

232208

URI

https://hrcak.srce.hr/232208

Datum izdavanja:

15.1.2020.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.370 *