hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.21857/m8vqrtzkg9

Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija

Vjera Katalinić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7230-7990 ; Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (402 KB) str. 221-233 preuzimanja: 91* citiraj
APA 6th Edition
Katalinić, V. (2019). Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija. Arti musices, 50 (1-2), 221-233. https://doi.org/10.21857/m8vqrtzkg9
MLA 8th Edition
Katalinić, Vjera. "Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija." Arti musices, vol. 50, br. 1-2, 2019, str. 221-233. https://doi.org/10.21857/m8vqrtzkg9. Citirano 08.08.2020.
Chicago 17th Edition
Katalinić, Vjera. "Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija." Arti musices 50, br. 1-2 (2019): 221-233. https://doi.org/10.21857/m8vqrtzkg9
Harvard
Katalinić, V. (2019). 'Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija', Arti musices, 50(1-2), str. 221-233. https://doi.org/10.21857/m8vqrtzkg9
Vancouver
Katalinić V. Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija. Arti musices [Internet]. 2019 [pristupljeno 08.08.2020.];50(1-2):221-233. https://doi.org/10.21857/m8vqrtzkg9
IEEE
V. Katalinić, "Ususret osnivanju zagrebačke nacionalne opere (1870): izvedbe Suppéovih opereta i njihova recepcija", Arti musices, vol.50, br. 1-2, str. 221-233, 2019. [Online]. https://doi.org/10.21857/m8vqrtzkg9

Sažetak
U tekstu se analizira prisutnost glazbe, prvenstveno opereta, dalmatinskog skladatelja Franza von Suppéa (1819-1895) na pozornici zagrebačkog kazališta prije osnutka stalnog opernog ansambla 1870. godine. Njegova su djela pripadala – uz Offenbachove i Zajčeve uspješnice – rado prihvaćanim djelima u pripremnoj fazi desetljeća koje je prethodilo osnutku opere, iako su pronađeni podatci i o njihovim ranijim izvedbama u okvirima njemačkih i talijanskih gostujućih kazališnih družina. Operete na hrvatskom jeziku počele su se izvoditi 1863. godine, u čemu su sudjelovali uglavnom glumci koji su znali pjevati te tek pokoji profesionalni pjevač i mali orkestralni sastav koji je imao zadatak izvoditi scensku glazbu uz dramske predstave. Od Suppéovih djela na repertoaru su se tada našle četiri operete: Veseli djaci, Pjesnik i seljak, 10 djevojakah, ni za jednu muža te Liepa Galateja, koje su uglavnom bile dobro prihvaćene i punile su kazalište. Osim opereta, tada su se izvodile i razne druge vesele glazbeno-scenske vrste koje nisu postavljale prevelike glazbene zahtjeve. Ipak, operetu su kritičari često proglašavali »nužnim zlom«, tek pomoćnim sredstvom za punjenje kazališne blagajne. Međutim, dobro izvedena opereta također je zahtijevala dobre i profesionalne izvođače, što je – osobito u početcima djelovanja zagrebačkog kazališta – predstavljalo velik problem. Promatrajući mogućnosti izvedbe Suppéovih opera te njihovu recepciju na primjeru zagrebačkog nacionalnog kazališta, možemo donijeti niz zaključaka vezanih uz sudbinu Suppéovih djela, ali i načelnih problema zagrebačkog glazbenokazališnog života onoga doba.

Ključne riječi
Franz von Suppé; Zagreb; Hrvatsko narodno kazalište; opereta; Veseli djaci; Pjesnik i seljak; 10 djevojakah, ni za jednu muža; Liepa Galateja

Projekti
HRZZ / IP / IP-2016-06-4476 / NETMUS19 - Umrežavanje glazbom: promjene paradigmi u „dugom 19. stoljeću“ – od Luke Sorkočevića do Franje Ks. Kuhača

Hrčak ID: 234077

URI
https://hrcak.srce.hr/234077

[engleski]

Posjeta: 166 *