Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/y6zolbr50m
Okolnosti, izvori i dometi katekizama Antuna Kanižlića
Mijo Korade
; Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Antun Kanižlić objavio je dva katekizma koja su imala posve različitu sudbinu i nastala su pod različitim okolnostima, ali imaju jednaku vrijednost i ulogu u vjerskom i kulturnom ozračju Slavonije toga vremena. U izlaganju se osvjetljavaju i dopunjuju novim podacima okolnosti, izvori i dometi tih Kanižlićevih katekizama. Prvi je katekizam pod naslovom Obilato duhovno mliko. To jest Nauk krstjanski iliričkoj iliti slovinskoj dičici darovan (Zagreb 1754) nastao u povodu serije vizitacija i pučkih misija koje je zagrebački biskup Franjo Thauszy 1753. organizirao u požeškom kraju, a godinu ranije imenovao je Kanižlića prisjednikom biskupskog konzistorija u Požegi. Zato katekizam izlazi pod biskupovim imenom i on potpisuje nadahnut i poticajni predgovor. Po sadržaju slijedi strukturu Kanizijeva velikog katekizma s dubokim teološkim sadržajem, u obliku pitanja i odgovora u 25 poglavlja. Objašnjava se zašto je bio namijenjen župnicima i učiteljima te zašto nije imao kasnijih izdanja. Drugi je katekizam Mala i svakom potribna Bogoslovica. To jest Nauk kerstjanski u tri skule razdiljen, a prvo izdanje vjerojatno je izašlo 1760. i do 1818. je doživjelo ukupno sedam izdanja. On sadrži katekizam, molitve i pjesme, a nastaje u jeku analfabetske akcije koju je u požeškom kraju 1752. započeo Josip Milunović, prvih osnovnih škola u tom kraju i Bratovštine kršćanskog nauka koje od 1760. organiziraju i vode isusovci. Zato je i katekizam zapravo prerada njemačkog katekizma Ignacija Parhammera, inicijatora i promotora tog katehetskog pokreta u Austriji, koji u metodi slijedi Kanizijevu tradiciju.
Uz to 1761. u Zagrebu izlazi po sadržaju identičan katekizam: Nauk karstjanski sverhu pet poglavjah Petra Canizija Družbe Isusove na tri skule razdiljen… U naslovu se napominje da, osim katekizma, molitava i pjesama, sadrži i upute za Bratovštinu kršćanskog nauka te da ga je jedan isusovac dijelio iste godine u misijama. Bio je to Petar Lipovčić u misijama među bačkim Hrvatima, a opširni predgovor potpisao je kaločki nadbiskup grof Joseph Báttyany. On napominje da je na tim misijama uz preko 2.000 primjeraka katekizma dao razdijeliti i upute za nepismene. Isti katekizam s istom namjenom ponovno je tiskan u Kaloči 1767. s napomenom da su ga misionari dijelili na misijama 1766. godine. Kanižlićevu Bogoslovicu priredio je na kajkavskom zagrebački kanonik Boltižar Mataković i objavio pod naslovom Naručna knižica navuka krščanskoga (Zagreb 1770).
Ključne riječi
Antun Kanižlić; Požega; Slavonija; 18. stoljeće; katekizmi; biskup Thauszy; pučke misije; opismenjavanje; Kaločka nadbiskupija.
Hrčak ID:
235559
URI
Datum izdavanja:
31.12.2019.
Posjeta: 1.232 *