Pregledni rad
https://doi.org/10.21857/yrvgqtk369
Nikola Novaković – pisana riječ ostavljena za buduće naraštaje
Marina Junger
orcid.org/0000-0002-3630-9478
; Gradska knjižnica Slavka Kolara, Čazma, Hrvatska
Sažetak
Ovaj rad započinje razvojem etnološkog istraživanja od Maksimilijana Vrhovca pa sve do osnutka Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti 1866. godine, kad se institucionalizira znanstveno proučavanje narodnog života. Spominje se rad Antuna Radića kao glavnog urednika Zbornika za narodni život i običaje Južnih Slavena. Radić je i autor Osnove za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu, popisa uputa za svakog istraživača kako bi se na jedinstven način prikupljala folklorna građa. Jedan od sakupljača folklorne građe koji je pisao po Radićevim uputama bio je i Nikola Novaković, poljodjelac iz Starog Sela pokraj Štefanja. Novaković je suradnju dogovorio još s Radićem, a nastavio ju je s Dragutinom Boranićem. Rukopise je završio 1910. godine. Budući da Novaković o sebi nije pisao u rukopisima, pojedine detalje o njegovu životu saznajemo iz pisama koja je slao Boraniću, a koja su sačuvana u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti. Upravo ta pisma, ali i sjećanja ljudi iz Starog Sela, bit će temelj ovog rada i proučavanja njegova života i rada.
Ključne riječi
Antun Radić; Dragutin Boranić; Nikola Novaković; Osnova za sabiranje i proučavanje građe o narodnom životu; Staro Selo; Štefanje
Hrčak ID:
235777
URI
Datum izdavanja:
12.2.2020.
Posjeta: 1.821 *