hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671

Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine

Zlatko Jurić ; Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (176 KB) str. 35-51 preuzimanja: 114* citiraj
APA 6th Edition
Jurić, Z. (2020). Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine. Časopis za suvremenu povijest, 52 (1), 35-51. https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671
MLA 8th Edition
Jurić, Zlatko. "Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine." Časopis za suvremenu povijest, vol. 52, br. 1, 2020, str. 35-51. https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671. Citirano 24.10.2020.
Chicago 17th Edition
Jurić, Zlatko. "Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine." Časopis za suvremenu povijest 52, br. 1 (2020): 35-51. https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671
Harvard
Jurić, Z. (2020). 'Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine', Časopis za suvremenu povijest, 52(1), str. 35-51. https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671
Vancouver
Jurić Z. Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine. Časopis za suvremenu povijest [Internet]. 2020 [pristupljeno 24.10.2020.];52(1):35-51. https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671
IEEE
Z. Jurić, "Građevni redovi i regulatorno planiranje Zagreba od 1900. do 1918. godine", Časopis za suvremenu povijest, vol.52, br. 1, str. 35-51, 2020. [Online]. https://doi.org/10.22586/csp.v52i1.9671

Sažetak
Nakon neuspjeloga pokušaja zagrebačkoga gradskog načelnika Adolfa Mošinskog i vijećnika Adolfa Hudovskog da se donese građevni red 1894., godine 1908. i 1909. traje rasprava o tri varijante (smjera) realizacije novoga prijedloga građevnoga reda grada Zagreba, koje su razrađene i analizirane u ovome članku.

Prva je varijanta Vladoja Eisenbarta, koji je nastavio i razradio ideju građevnoga reda kao jednoga od osnovnih instrumenata u reguliranju gradova. Eisenbartov tekst iz 1908. preradio je kolektiv autora brojnim primjedbama nakon dugotrajne rasprave u konačni prijedlog iz 1909. godine. Drugu varijantu zagovarali su inženjeri Antun Kostial st., Mirko pl. Ferrich, Kamilo Bedeković i odbor Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta, koji su Eisenbartov prijedlog iz 1908. promatrali na dvije razine. Oni su odbacili ideju i svrhu građevnoga reda kao isključivo regulatornoga dokumenta i pretvorili ga u razvojni gospodarski dokument. Odbor se neočekivano preobrazio u žestokoga zagovornika privatnoga vlasništva i poduzetništva. Treću varijantu zastupao je gradski načelnik dr. Milan Amruš, koji je forsirao osnivanje građevnoga odbora i bitno smanjivanje ovlasti i važnosti Gradskoga poglavarstva i zastupstva. Glavni problem u prijedlogu bilo je uvođenje građevnoga odbora kao posebne građevne oblasti koja bi s predloženim ovlastima suspendirala građevnu oblast prve molbe (Gradsko poglavarstvo) i kontrolno djelovanje Gradskoga zastupstva. Bez obzira na postojeće stranačke podjele i osobne animozitete zastupnika, prijedlog osnove građevnoga reda iz 1909. nije imao nikakve izglede prilikom glasanja u Gradskom zastupstvu.

Ključne riječi
Zagreb; građevni redovi; regulatorno planiranje; XX. stoljeće; Milan Amruš; Vladoje Eisenbart; odbor Hrvatskoga društva inžinira i arhitekta

Hrčak ID: 236504

URI
https://hrcak.srce.hr/236504

[engleski]

Posjeta: 253 *