hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu

Dajana Ćosić ; Franjevačka klasična gimnazija, Visoko, Bosna i Hercegovina

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 7-28 preuzimanja: 1.405* citiraj
APA 6th Edition
Ćosić, D. (2019). Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu. Latina et Graeca, 2 (36), 7-28. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/236636
MLA 8th Edition
Ćosić, Dajana. "Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu." Latina et Graeca, vol. 2, br. 36, 2019, str. 7-28. https://hrcak.srce.hr/236636. Citirano 29.11.2021.
Chicago 17th Edition
Ćosić, Dajana. "Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu." Latina et Graeca 2, br. 36 (2019): 7-28. https://hrcak.srce.hr/236636
Harvard
Ćosić, D. (2019). 'Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu', Latina et Graeca, 2(36), str. 7-28. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/236636 (Datum pristupa: 29.11.2021.)
Vancouver
Ćosić D. Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu. Latina et Graeca [Internet]. 2019 [pristupljeno 29.11.2021.];2(36):7-28. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/236636
IEEE
D. Ćosić, "Motiv silaska u podzemlje u grčkom i latinskom pjesništvu", Latina et Graeca, vol.2, br. 36, str. 7-28, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/236636. [Citirano: 29.11.2021.]

Sažetak
Silazak u podzemlje ili katabaza mitološki je, ali i književni motiv prisutan u
religijama i književnostima mnogih naroda. U proučavanju epske književnosti
katabaza se definira kao priča o silasku žive osobe koja posjeduje određene
kvalitete u podzemni svijet mrtvih s nekim ciljem i njezino vraćanje među
žive. U ovom se radu prikazuju reprezentativni primjeri katabaze u grčkoj,
rimskoj i hrvatskoj novolatinskoj književnosti. Počinje se s grčkom epikom,
odnosno 11. pjevanjem Odiseje i homerskom Himnom Demetri, a nastavlja
se pričama o katabazi Tezeja i Piritoja i Heraklovu silasku u Had po Kerbera.
U rimskoj književnosti, uz najpoznatiju katabazu, Enejinu u 6. pjevanju Eneide,
predstavlja se i Orfejeva katabaza u 10. pjevanju Metamorfoza te Psihina
u Apulejevim Metamorfozama ili Zlatnom magarcu, te se spominje i obrada
toga motiva u Apokolokintozi Seneke Mlađeg. Hrvatski humanistički autor Jakov
Bunić izložio je Heraklovu katabazu u epiliju De raptu Cerberi, pridajući
joj alegorijsko tumačenje u kontekstu kršćanske vjere. Također, u radu se primjenjuje
klasifikacija J. L. Calva Martineza, prema kojoj po razlogu silaska u
podzemlje postoji nekromantska katabaza (npr. Odisejeva), romantična (npr.
Orfejeva) i obijesna (npr. Heraklova) katabaza.

Ključne riječi
katabaza; epika; Odiseja; Vergilije; Apulej; Jakov Bunić

Hrčak ID: 236636

URI
https://hrcak.srce.hr/236636

[engleski]

Posjeta: 1.739 *