Stručni rad

Mujina pećina - Stanište Musterijenskih nomada

Ivor Karavanić orcid.org/0000-0003-1452-8394 ; Odsjek za Arheologiju, Filozofski fakultet u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Mujina pećina nalazi se sjeverno od Kaštela u blizini ceste koja vodi za Labinštinu. To je mala ali prostrana špilja, duljine 10 m i dubine 8 m, čija su sustavna istraživanja provedena od 1995. – 2003. godine koristeći iste precizne metode, u skladu sa zahtjevnim standardima moderne arheologije i istraživanja paleontoloških nalaza. Sjeverni i zapadni stratigrafski profili otvoreni kopanjem iznose 1,5 metara, dok je istočni profil kod izlaza špilje širi za otprilike jedan metar. Datiranje radioaktivnim ugljikom (C14) pokazalo je da su gornji (C i B) i središnji (D2 i D1) slojevi stari otprilike 40 000 godina, dok je granica između slojeva E2 i E1 par tisuća godina mlađa, što je u skladu s rezultatima povezanim sa starijim E1 slojem dobivenim metodom elektrospin rezonancije, uzimajući u obzir razliku u izražavanju starosti između dvije metode. Svi slojevi u Mujinoj pećini sadrže rukotvorine musterijanske kulture. Nađeni su tragovi svih proizvodnih faza oruđa i samo oruđe izrađeno od lokalnih sirovina, kao i brojni ostatci životinja koji ukazuju na ljudsku aktivnost (rezanje životinjskih strvina) te dva ognjišta. Dalmatinska plemena su najvjerovatnije bili neandertalci (musterijanska kultura je povezana isključivo s neanderalcima) koji su nastanjivali Mujinu pećinu u nekoliko navrata između 45 000 i 39 000 god. pr. Kr. što ovaj lokalitet čini važnim dokazom u rekonstrukciji života i prilagodbi ljudi koji su nastanjivali istočnu Dalmaciju.

Ključne riječi

Mujina pećina; Kaštela; arheologija; Musterijan; Neandertalci

Hrčak ID:

236947

URI

https://hrcak.srce.hr/236947

Datum izdavanja:

10.12.2004.

Posjeta: 1.070 *