hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5673/sip.58.1.3

Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku

Filip Škiljan   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7979-1359 ; Institut za migracije i narodnosti, Zagreb, Hrvatska
Barbara Riman ; Inštitut za narodnostna vprašanja, Ljubljana, Slovenija

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 59-84 preuzimanja: 379* citiraj
APA 6th Edition
Škiljan, F. i Riman, B. (2020). Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku. Sociologija i prostor, 58 (1 (216)), 59-84. https://doi.org/10.5673/sip.58.1.3
MLA 8th Edition
Škiljan, Filip i Barbara Riman. "Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku." Sociologija i prostor, vol. 58, br. 1 (216), 2020, str. 59-84. https://doi.org/10.5673/sip.58.1.3. Citirano 29.07.2021.
Chicago 17th Edition
Škiljan, Filip i Barbara Riman. "Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku." Sociologija i prostor 58, br. 1 (216) (2020): 59-84. https://doi.org/10.5673/sip.58.1.3
Harvard
Škiljan, F., i Riman, B. (2020). 'Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku', Sociologija i prostor, 58(1 (216)), str. 59-84. https://doi.org/10.5673/sip.58.1.3
Vancouver
Škiljan F, Riman B. Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku. Sociologija i prostor [Internet]. 2020 [pristupljeno 29.07.2021.];58(1 (216)):59-84. https://doi.org/10.5673/sip.58.1.3
IEEE
F. Škiljan i B. Riman, "Hrvatsko-slovenski odnosi na istočnom Žumberku", Sociologija i prostor, vol.58, br. 1 (216), str. 59-84, 2020. [Online]. https://doi.org/10.5673/sip.58.1.3

Sažetak
Autori u tekstu donose informacije o hrvatsko-slovenskim odnosima na području
Žumberka. Prostor granice u znanstvenom smislu do danas je vrlo rijetko promatran kroz
iskaze pojedinaca koji žive u pograničnom prostoru, pa je stoga ovo istraživanje drugačije, budući
da se temelji na doživljaju i iskustvima ljudi koji stanuju uz hrvatsko-slovensku granicu.
Istraživanje je pokazalo da su stanovnici s jedne i s druge strane granice mnogo više orijentirani
jedni na druge nego što su povezani sa svojim regionalnim središtima. Granica je uvelike poremetila
odnose Hrvata i Slovenaca s obiju strana, a ti odnosi do danas, usprkos ulasku Hrvatske
i Slovenije u Europsku uniju, nisu vraćeni u nekadašnje okvire. Ovim se radom želi pokazati
na koje su sve načine postojale veze između jednog i drugog prostora te koliko su te veze narušene
nakon uspostave granice 1991. godine. U istraživanju je primijenjen povijesni i etnološki
pristup, koji je vidljiv iz prikupljanja podataka iz matičnih knjiga umrlih i vjenčanih, odnosno
iz metode usmene povijesti i prikupljanja priča kazivača. Na temelju matičnih knjiga umrlih i
vjenčanih župa Stojdraga, Kalje, Mrzlo Polje i Sošice autor donosi podatke o intenzitetu kontakata
Hrvata i Slovenaca u pograničnoj zoni Žumberka. Vidljivo je da su te veze bile uske tijekom
gotovo petostoljetne povijesti u zajedničkoj državi, ali da su bračne veze bile ograničene
zbog razlike u vjeroispovijesti. Iz provedenih intervjua na području Grada Samobora te Općine
Žumberak vidljivo je da su stanovnici pograničnih zona bili oduvijek ekonomski, društveno i
obiteljski vezani za obližnju Sloveniju.

Ključne riječi
Žumberak; hrvatsko-slovenski odnosi; Sošice; Samobor; pogranična zona

Hrčak ID: 237382

URI
https://hrcak.srce.hr/237382

[engleski]

Posjeta: 634 *