hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1

SVIJET (NI)JE NAUČIO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE

Ante Gavranović ; Hrvatsko komunikološko društvo

Puni tekst: hrvatski, pdf (646 KB) str. 5-24 preuzimanja: 81* citiraj
APA 6th Edition
Gavranović, A. (2020). SVIJET (NI)JE NAUČIO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE. Media, culture and public relations, 11 (1), 5-24. https://doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1
MLA 8th Edition
Gavranović, Ante. "SVIJET (NI)JE NAUČIO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE." Media, culture and public relations, vol. 11, br. 1, 2020, str. 5-24. https://doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1. Citirano 08.08.2020.
Chicago 17th Edition
Gavranović, Ante. "SVIJET (NI)JE NAUČIO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE." Media, culture and public relations 11, br. 1 (2020): 5-24. https://doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1
Harvard
Gavranović, A. (2020). 'SVIJET (NI)JE NAUČIO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE', Media, culture and public relations, 11(1), str. 5-24. https://doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1
Vancouver
Gavranović A. SVIJET (NI)JE NAUČIO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE. Media, culture and public relations [Internet]. 2020 [pristupljeno 08.08.2020.];11(1):5-24. https://doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1
IEEE
A. Gavranović, "SVIJET (NI)JE NAUČIO LEKCIJU IZ FINANCIJSKE KRIZE", Media, culture and public relations, vol.11, br. 1, str. 5-24, 2020. [Online]. https://doi.org/10.32914/mcpr.11.1.1

Sažetak
Velika financijska i ekonomska kriza pravi su školski primjer ekonomske katastrofe neshvatljivih razmjera. Iako (do danas) još uvijek nema konsenzusa o uzrocima ove krize, većina stručnjaka prepoznaje krivce za krizu, ponajviše u financijskom sustavu koji se odmaknuo od kontrole i izbjegava regulaciju i nadzor. Više od deset godina nakon početka financijske krize, centralni bankari i političari tapšu po leđima: najgore je iza nas i oporavak je učinjen. Greška. Samo je pitanje vremena do izbijanja krize. I to punom snagom ... Makroekonomski indeks otpornosti (kojeg su zajedno razvili švicarski institut SRE - Swiss Re i britansko sveučilište LSE - londonska ekonomska škola) pokazuje da je globalna ekonomija danas manje otporna na globalnu financijsku krizu nego 2007. Analiza pokazuje da je 80 posto zemalja (koje pokrivaju 31 zemlju s 75% udjela u svjetskom BDP-u) sada ranjivije u tom pogledu, uprkos činjenici da su financijske institucije jače nego što su bile na početku krize. Nedavno je na blogu Svjetske banke objavljen članak čiji je autor Augusto Lopez-Claros, bivši direktor Globalnih pokazatelja i analitičar Svjetske banke. Zanimljiv je iz više razloga: posebno jer se zalaže za fiskalnu stabilizaciju u narednim godinama. Upozorio je da je danas u mnogim zemljama javni dug na razini zadnji put viđenoj na kraju Drugog svjetskog rata. Prema njegovom mišljenju, neki oblik fiskalne konsolidacije, podržan drugim strukturnim i institucionalnim reformama, možda će biti jedini održiv put u narednim godinama. U prilog ovoj tvrdnji iznosi i tri argumenta. To su sveukupno smanjeni fiskalni prostor, zatim povećani srednjoročni pritisci i, konačno, volatilnost financijskog tržišta. Kako su novinari i opće poslovno novinarstvo reagirali na početak financijske krize i što smo naučili iz nje? Je li nova financijska kriza stvarno na putu?

Ključne riječi
financijske krize; financijski sustavi; ekonomska teorija; razumijevanje ekonomske logike; rješavanje problema

Hrčak ID: 237720

URI
https://hrcak.srce.hr/237720

[engleski]

Posjeta: 215 *